O ovu aferu se već spotakao predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), Heinz Fromm, koji je  u ljeto 2012. godine zatražio smjenu nakon što je na vidjelo izašla „Operacija konfeti". Iza ovog, na prvi pogled smiješnog imena, u stvari se krije skandal. Pola godine nakon što se samo razotkrilo „Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU) na vidjelo je izašlo to da je BfV uništio veliki broj dokumenata koji su bili u vezi sa NSU. Riječ je o dokumentima koji se odnose na ekstremne desničare koji su kao informanti radili za tajnu službu. Akcija uništavanja dokumenata je izvršena 11. novembra 2011. godine, dakle sedmicu dana nakon  razotkrivanja NSU-a.

Tadašnji šef BfV-a, Fromm, je izjavio da nije ništa znao o uništavanju dokumenata. On govori o „značajnom gubitku povjerenja" i gravirajućem narušavanju ugleda ove Službe". Fromm je lično snio posljedice. Njegov nasljednik Hans-Georg Maaßen, četiri i po godine kasnije, suočio se sa prijavom protiv saradnika njegovog ureda. Među njima je i službenik pod kodnim imenom Lothar Lingen, koji je naredio uništavanje brizantnog materijala.   

Željeni svjedok sa kodnim imenom Lothar Lingen

„Operacija konfeti" je i u toku procesa koji se pred Višim pokrajinskim sudom u Minhenu vodi protiv članova NSU-a, imala određenu ulogu. Početkom avgusta 2015. godine su advokati porodica žrtava podnijeli zahtjev da se u sudski postupak uvrste i rekonstruisani dokumenti. Osim toga je Lothar Lingen trebao biti saslušan kao svjedok. Državno tužilaštvo se zalagalo za to da se odbije zahtjev advokata jer su to prema svim dosadašnjim saznanjima čiste špekulacije.

Procjena državnog tužilaštva uopšte se ne uklapa u ono što je krajem septembra saopštila istražna komisija Bundestaga. Naime, Lingen je bio pozvan kao svjedok. Na javnoj raspravi je Državno tužilaštvo pročitalo izvode iz zapisnika. Prema tome mu je nakon razotkrivanja NSU-a „bilo sasvim jasno da je javnost veoma zainteresovana za izvore BfV-a u Tiringiji". Iz ove njemačke savezne zemlje potiču glavnoooptuženi u NSU procesu Beate Zschäpe i njena dva preminula saradnika Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos.

Poridicama žrtava nedostaje volja za rasvjetljavanjem slučaja

Lingenu je „sasvim bilo jasno" da bi se razotkrivanjem NSU-a postavilo pitanje „iz kojeg razloga Služba za zaštitu ustavnog poretka nije bila informisana o terorističkim aktivnostima ovog trojca. I to bez obzira što je BfV u Titingiji imao veliki broj informanata. U protokolu saslušanja se također navodi da se Lingen nadao da se uništenjem dokumenata to pitanje" možda nikada neće postaviti".

Zbog toga su porodice žrtava Državnom tužilaštvu u Kölnu podnijele prijavu protiv Lingena i još nekoliko „do sada nepoznatih uposlenika" BfV-a. Oni predbacuju obavještajnoj službi, koja djeluje u unutrašnjosti zemlje, da je ometala krivični postupak.

Prijava je podnesena na ime udovice i kćerke Mehmeta Kubaşika kojeg su članovi NSU-a ubili 4. aprila 2006. godine. Advokati su na ovaj način povećali pritisak na vlasti. Elif Kubaşik želi saznati: „Da li je obavještajna služba imala informacije pomoću kojih je moglo biti spriječeno ubistvo mog muža".

Tužba je podnesena i protiv Državnog tužilaštva

Podnesena tužba je druga koju su u veoma kratkom razdoblju podnijele porodice žrtava NSU-a. Seda Basay-Yildiz i Mehmet Daimagüler su u septembru podbnijeli tužbu protiv predstavnika Državnog tužilaštva i uposlenika Pokrajinskog ureda za borbu protiv kriminala u Berlinu pored ostalog i zbog, kako su naveli: „Sumnje u ometanje krivičnog postupka".

Pri tome se radi o bilježnici neonaciste Jana W. On je od NSU-a trojca 1998. godine bio opunomoćen za nabavku oružja. Basay-Yildiz Daimagüler na procesu u Münchenu zastupaju porodice žrtava, Envera Şimşeka, İsmaial Yaşara i Abdurrahima Özüdoğru.