Ministarstvo vanjskih poslova je sedmicama na svojoj internet stranici upozoravalo na opasnost od mogućih napada u Tunisu, iako je Tunis, u odnosu na susjede Alžir i Libiju, zemlja u kojoj vlada mir. A upravo to, kako se čini, ne odgovara pobornicima Islamske države.

Ekstremisti su prošlog četvrtka u audio-poruci preuzeli odgovornost za napad u Tunisu. Nepoznati počinioci su ušli u Nacionalni muzej u Tunisu i ubili jednog policajca i 20 stranih turista. To nije prvi napad u glavnom gradu Tunisa od početka tzv. Arapskog proljeća, ali je u njemu stradao najveći broj ljudi. Činjenica da su u napadu ubijeni upravo turisti, pogađa Tunis u srce.

Privreda u problemima

"Turisti su idealan cilj za teroriste", rekla je u centralnom dnevniku prvog njemačkog programa ARD "Tagesschau" Isabelle Werenfels iz Fondacije za nauku i politiku. "Kada su turisti žrtve onda ste zemlji nanijeli još veću štetu, nego kada u napadu stradaju pripadnici snaga sigurnosti", smatra ona. Jer turizam spada u najvažnije privredne grane u Tunisu. Do početka 2011. su brojni hoteli na obali Sredozemlja bila najvažniji izvora prihoda većeg dijela stanovništva. Ali svrgavanjem dugogodišnjeg moćnika Bena Alija i nemirima koji su uslijedili, priliv turista je prekinut. Ekonomsko stanje, koje je ionako odvelo Tunižane na ulice, se još više pogoršalo.

Ni prvi demokratski izbori u zemlji nakon više od pet decenija nisu mogli promijeniti stanje u zemlji. Mjesecima su se islamisti, pobornici starog režima i sekularne opozicione snage borili - za vlast. Težak proces koji je prijetio da propadne, posebno nakon ubistva opozicionih političara Chokri Belaida i Mohameda Brahmija 2013. godine, kada je na hiljade građano demonstriralo protiv politike prelazne vlade.

Put u demokratiju

Ali za razliku od drugih arapskih republika, u kojima su svrgnuti dugogodišnji predsjednici, Tunis je ostao na putu demokratije. Početkom 2014. godine donesen je novi Ustav, koji nije bio primjer dobrog Ustava samo za arapski svijet već i šire. To je bio veliki korak naprijed. Održani su parlamentarni i predsjednički izbori, na kojima je pobijedila sekularna partija Nidaa Tounes i kojima je okončan prelazak u demokratiju. Činjenica da je Nidaa Tounes ušla u veliku koaliciju sa islamističkom partijom Ennahda protumačena je kao osobenost i snaga tuniške demokratije. I partije proizašle iz Muslimanskog bratstva su pronašle svoje mjesto u demokratskom političkom spektru i prihvaćene kao legitimna politička snaga.

No ratovi i krize u arapskim zemljama odražavaju se i na Tunis. Od svrgavanja Muamera Gadafija Libija se pretvorila u zemlju u kojoj bjesni građanski rat. Brojne paravojne grupe bore se jedne protiv drugih i uzimaju oružje iz magacina bivše Gadafijeve vojske. Islamski teroristi koriste Libiju kao prostor za povlačenje, operišu međutim na području cijele sjeverne Afrike.

Zabrinutost zbog napada

Aktuelna vlasti u Tunisu i predsjednik Beji Caid Essebsi su sigurnost u zemlji proglasili svojim prioritetom. Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, u februaru su snage sigurnosti spriječile seriju napada i uhapsile više od 30 ljudi.

Posebnu zabrinutost izazivaju Tunižani, koji su se borili za terorističku organizaciju Islamska država i koji su se vratili u zemlju. Oni su veoma brojni. "Tunis ima samo 11 miliona stanovnika, ali jednu od najbrojnijih ekstremističkih grupa, koja se bori za IS u Siriji i Iraku", kaže Ralf Erbel iz Fondacije Friedrich-Naumann u Tunisu. "Tamo je otputovalo oko 3.000 tuniških mladića." U međuvremenu se IS odomaćio i u Libiji. U libijskom IS-u aktivno je mnogo Tunižana a uporište im je na jugu zemlja, gdje je granica sa Libijom.

Pa ipak od 2013. sve više turista provodi odmor u Tunisu. Ekonomija se polako oporavlja, normalizacija uzima sve više maha. Upravo je to sada ovim napadom dovedeno u pitanje i to sa posljedicama za ekonomiju ove zemlje. Dva italijanska kruzera su već najavila da za sada neće pristajati u Tunisu. I njemački tur-operatori žele da odustanu od izleta po Tunisu. Strani investitori, koji su potrebni ovoj zemlji, također će biti uzdržani. To je razvoj situacije, koji ide pod ruku teroristima. Jer, strah i ekonomska nevolja bi još više Tunižana mogli otjerati u redove "Islamske države".