U 18 godina svoje vladavine turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu je u velikoj mjeri uspjelo da novine i TV-stanice stavi pod svoju kontrolu. Opozicione snage su na to reagovale: političari, aktivisti, kritičari su se povukli na društvene mreže i stvorili alternativnu javnost. Aktivisti skreću pažnju na zloupotrebe na platformama poput Twittera, Facebooka ili YouTubea, opozicioni političari mobiliziraju svoje pristalice i mali, alternativni mediji tu emituju svoj kritički program prema vladi

Sada Erdogan želi dodatno proširiti svoj ionako veliki uticaj i kontrolu nad društvenim medijima. U posljednjih nekoliko godina, vlada je u više navrata povećala kontrolu nad sadržajima koji se objavljuju na Internetu. Ove sedmice turski parlament raspravlja o proširenju Zakona o medijima 5651. Kontroverznim prijedlogom turska vlada želi obavezati platforme sa preko milion korisnika da otvore podružnicu u Turskoj.

Ukoliko Twitter i Co odbiju otvaranje predstavništva na turskom tlu, turski sudovi bi mogli smanjiti njihov raspon djelovanja i do 95 posto. Osim toga, za "problematične sadržaje" ubuduće će se plaćati novčana kazna u iznosu od jedne do deset miliona lira.
 

"Uvreda njegovog veličanstva"

Prema navodima turske vlade, glavni cilj je spriječiti kršenje ličnih prava na društvenim mrežama i platformama. Povod za ovu zakonodavnu inicijativu bio je incident iz privatnog života samog predsjednika: Nakon što su njegova kćerka Esra Erdogan i njen suprug Berat Albayrak, koji je ministar financija, objavili rođenje svog četvrtog djeteta na Twitteru, brojni korisnici uvrijedili su Erdogana.

Turski predsjednik se naljutio i u izlivu bijesa najavio restrikcije: "Shvatate li sada zašto smo protiv YouTubea, Twittera, Netflixa i drugih društvenih medija? Zato što želimo zaustaviti taj nemoral. Jer smo potomci nacije koja ima visok moral i visoke vrijednosti "rekao je Erdogan u obraćanju građanima.
 

Zaštita prava samo izgovor

IT- stručnjaci zakonodavnu inicijativu vide kao napad na slobodu štampe i izražavanja. "Ovdje se ne radi o sprječavanju uvreda i napada kojima se krše osobna prava. Zakonom bi se naime trebalo olakšati praćenje građana na društvenim medijima", kaže predsjednik nevladine organizacije "Inicijativa za alternativno znanje" Faruk Cayir. Pogođene platforme su stanovnicima Turske omiljeni izvor informacija. Vlada sada želi spriječiti da se na tim platformama šire vijesti, kaže Cayir. Ovaj kompjuterski stručnjak kaže i da je riječ o stvaranju kulise prijetnje koja potiče autocenzuru.

Predstavnici vlade odgovorili su na ove kritike konstatacijom da slični zakoni postoje i u demokratskim zemljama poput Njemačke. Erdogan zato predloženu izmjenu zakona naziva "njemačkim modelom". To se odnosi na Zakon o mreži (Netzwerkdurchsetzungsgesetz -NetzDG), koji je na snagu u Njemačkoj stupio 2017. godine radi „jačeg provođenja zakona na društvenim mrežama". Zakon je zamišljen da podstakne da se kriminalna djela iz mržnje i drugi kažnjivi sadržaji, koji se ne mogu opravdati slobodom izražavanja, odmah uklone sa interneta.
 

"Njemački model" – neadekvatna poredba
 

Eksperti ističu da je poredba s "njemačkim modelom" pogrešna. Za Yaman Akdeniz, IT-stručnjaka za pravna pitanja i osnivača udruženja za slobodu izražavanja, zakonske promjene u Turskoj su više slične "kineskom modelu". Jer za one platforme, koje ne otvore podružnicu u Turskoj, napravila bi se velika ograničenja. "U Turskoj je pristup za više od 400.000 web-stranica već blokiran. Twitter, YouTube i Wikipedia također su u određenim vremenskim intervalima bili pod cenzurom. Tako nešto nikada nije postojalo u Njemačkoj."

Akdeniz se stoga nada da će oni koji upravljaju društvenim medijima kategorički odbaciti ovaj "restriktivni zakonodavni prijedlog". "Tek tada će sloboda govora i štampe imati šansu da opstane u Turskoj."

Predloženi zakon protiv društvenih mreža ne iznenađuje: turska vlada je slabo reagovala na kritičke komentare na društvenim mrežama, posebno od početka korona krize. Uslijedile su brojne tužbe protiv novinara koji su kritikovali pandemijske mjere. U gnjevnom govoru početkom aprila, Erdogan je predstavnike štampe nazvao "medijskim virusima" koji predstavljaju veću opasnost od korone.
 

Cenzura na društvenim mrežama

Krajem maja turska predsjednička palata objavila je "Vodič za korištenje društvenih medija". Priručnik napisan na 161-e stranici treba da osigura "ispravno, zdravo i sigurno korištenje" društvenih mreža. 

U knjizi, šef Ureda za komunikaciju turskog predsjednika Fahrettin Altun preporučuje "proces centralizacije” kako bi se spriječilo širenje "manipulativnih informacija od strane kreatora globalnog mnijenja".

Stručnjaci međutim dolaze do saznanja da građane dezinformiše turska vlada a ne društveni mediji. Na primjer, postoje nevjerovatni dokazi da turska vlada angažuje takozvanu "vojsku trolova" - korisnike koji preplavljuju društvene mreže izjavama koje odgovaraju vladi i koji istovremeno pokušavaju ušutkati kritičare i opoziciju divljim uvredama i optužbama. Ali, ova strategija očigledno nije upalila. Opozicione snage na društvenim medijima – i dalje imaju glavnu riječ. Međutim, novi zakon o ponašanju u mreži mogao bi poremetiti sadašnju ravnotežu snaga i dovesti do njenog rušenja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android