"Tokom gotovo 450 godina, crkva Hora u Konstantinopolju služila je hrišćanima kao bogomolja. Od kada je ovaj grad, danas poznat kao Istanbul, osvojio osmanlijski sultan Mehmed II. 1453. godine, on je potpao pod tursku vlast, zajedno s Hora crkvom. Baš kao i Aju Sofiju (Hagiu Sophiu), možda najznačajniju građevinu hrišćanske arhitekture ikada, Osmanlije su i Hora crkvu ili Crkvu Krista Spsaitelja u polju prenamijenile u džamiju.

U oba slučaja, očuvali su se arhitektonski i umjetnički karakteri ovih objekata. U Hora crkvi, na primjer, i danas se mogu vidjeti značajni mozaici i freske iz ranog 14. vijeka. Tokom islamske molitve - džume, takvi prikazi su se stoljećima samo prekrivali.

Nakon osnivanja Republike 1923. godine od strane Mustafe Kemala Atatürka, obje su zgrade pretvorene u muzeje - Aja Sofija 1935. godine, a Hora crkva (sada poznata kao Karije džamija) 1948. Međutim, 2020. godine, dekretom turskog predsjednika Erdoana (Recepa Tayyipa Erdoğana), obje su ponovno postale džamije. Od početka maja, Hora crkva, sada Karije džamija, ponovo je otvorena za džumu - islamsku molitvu petkom.

Za vladajuću AKP stranku, ove zgrade imaju posebnu simboliku i značaj i mimo činjenice da ih je UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom. AKP u tom kontekstu ističe islamske vrijednosti i vidi sebe kao nasljednika Osmanlijskog carstva u modernoj Turskoj.

Prilikom ovih najnovijih prenamjena, u prvi plan je došao i pojam 'osvajanje'. Vjerni mediji koristili su taj izraz u naslovima svojih tekstova. Džamiju Karije je predsjednik Diyaneta, Erdoğanovog ureda za vjerske poslove, nazvao 'osvajačkim trofejom.

Slične izjave mogle su se čuti i za drugi objekat, koji je prije dolaska Osmanlija bio crkva. „Aja Sofija je dokaz da je ova regija pod našom vlašću. Aja Sofija je zakon osvajanja, pravo na vladavinu Turske', rekao je 2020-te godine Erdoğanov bliski suradnik Numan Kurtulmuş, u momentu kada je ta kasnoantička kupolasta građevina ponovno postala džamija.

Živopisna istorija hrišćanstva

Nikolaos Uzunoğlu, predsjednik Univerzalne federacije istanbulskih Grka, opisuje značaj Hora crkve. 'Hora je najvažnija građevina posljednje renesansne epohe Vizantijskog carstva i prikazuje bit hrišćanstva.' Arhitektica i restauratorka Zejnep Ahynbaj (Zeynep Ahunbay) ističe da je Hora za istoričare umjetnosti od posebne važnosti: 'U Turskoj ima mnogo nekadašnjih vizantijskih građevina, koje su pretrpjele štetu od potresa a zatim su restaurirane. Međutim, mozaici u tim građevinama nisu tako dobro sačuvani kao u Hori.' Turska restauratorka vjeruje da naslijeđe zgrade treba biti prikazano na način, koji odražava njenu prošlost i ističe: „U funkciji džamije, to je teško očekivati."

Jasan korak unazad?

Ni Grčka nije oduševljena ovom odlukom: Premijer Kiriakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis) putuje u ponedjeljak u Ankaru. 'Uznemiren' je zbog prenamjene i namjerava izraziti Erdoğanu svoje nezadovoljstvo. Mnogi Turci također su zabrinuti zbog pretvaranja ovog muzejskog objekta u džamiju ali i u pogledu posljedica, koje bi to moglo imati na međureligijske odnose. Uzunoğlu ukazuje na 'Savez civilizacija', koji je osnovan  unutar UN-a 2006. godine, na inicijativu Turske i Španije. 'S obzirom i na tu inicijativu, osjetljivost među religijama trebala bi biti podignuta na najveći nivo, kako bi se unaprijedili dijalog i međusobna tolerancija', kaže Nikolaos Uzunoğlu.

Restauratorka Zejnep Ahynbaj (Zeynep Ahunbay) u odluci o prenamjeni crkve odnosno muzeja vidi dokaz za odstupanje od Atatürkove laicističke državne ideje, koju sprovodi vladajuća Erdoanova stranka AKP. 'Sekularna turska vlada odlučila davno koristiti kulturnu baštinu na drugi način. Danas se ona stavlja u vjersku upotrebu. To je korak unazad. Ne mislim da je to ispravno kad se radi o kulturnom nasljeđu.'

„Ima desetine džamija u blizini'

Islamski teolog İhsan Eliaçık smatra da je Erdoganova odluka nepotrebna - iz vrlo praktičnog razloga. U neposrednoj blizini Hore, kao i Aja Sofije, postoji dovoljno džamija za islamsku molitvu: 'Nikome ne trebaju ove građevine kao džamije.' Prema njegovom mišljenju, odluke o oba zdanja su povezane. 'Ova vlada vodi politiku prenamjenom crkava i muzeja u džamije', kaže Eliaçık. 'Umjetnička djela u Hora crkvi pričaju priču o hrišćanstvu. To su istorijske građevine, koje pripadaju čovječanstvu. Zbog toga bi morale ostati muzeji."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu