Jedno mu više niko ne može uzeti: on je prvi kandidat na predsjedničkim izborima u istoriji Turske koji sjedi iza rešetaka. 45-godišnji vođa prokurdske Demokratske partije naroda (HDP) organizuje svoju kampanju iz zatvora u zapadnom turskom Edirneu. Ovaj advokat specijalizovan za ljudska prava se već godinu i po dana nalazi u istražnom zatvoru, bez obzira što mu nije izrečena nikakva presuda. No, bez obzira na uslove kampanja mu protiče relativno uspješno. Prema jednom reprezentativnom istraživanju javnog mnjenja Instituta Sonar obavljenog početkom juna, ovaj porodični čovjek i otac dvoje djece bi trebalo da dobije oko osam procenata glasova birača i nalazi se na četvrtom mjestu od kandidata za najvišu funkciju u zemlji.

Komunikacija preko Tvitera

Demitrašova popularnost za Ziju Pir nije nikakvo čudo. Ovaj preduzetnik iz Dujzburga (Duisburg) je i sam od 2015. kao poslanik partije HDP u turskom parlamentu. „Demitrašova kandidatura je znak za mir, slobodu i demokratiju – što predstavlja naše vrijednosti." Ovaj 48-godišnjak dodaje kako su ograničenja u izbornoj kampanji više nego komplikovana. „Oni ga neće pustiti na slobodu, isto kao ni hiljade drugih uhapšenih pristalica naše partije. Vlada ne želi da naši ljudi mogu da vode izbornu borbu." Demitrašovo čudesno oružje u izbornoj trci su društvene mreže. Prije svih on se koristi kratkim porukama na Tviteru kako bi komunicirao sa svojim pristalicama, ali i advokatima. Njegov nalog na Tviteru prati 1,7 miliona ljudi.

Mejnstrim mediji ignorišu Demitrasa

Dok je Demitrašova kampanja veoma uspješna na društvenim mrežama, u tradicionalnim turskim medijima skoro uopšte nije zastupljen. Za preduzetnika Pira je to frustrirajuće. „Naš glavni problem je to što nas mejnstrim mediji potpuno ignorišu. Doduše, prošle nedjelje je bio intervju sa našim zamjenikom predsjednika, Pervinom Buldanom na Televiziji Foks, dok inače završavamo samo na sporednim medijima preko kojih ne možemo da dopremo do masa. I zbog toga idemo u kampanju od vrata do vrata."

Koliko su ozbiljna ograničenja postaje jasno u trenutku kada bacite pogled na vrijeme emitovanja predviđeno za kandidate . Tokom prve dvije sedmice maja Redžep Tajip Erdogan i njegova Partija pravde i razvoja (AKP) su na televizijskim stanicama CNN Turk i NTV dobili ravno 70 sati i 13 minuta. Bilans za Demitraša i HND: nula sekundi.

No. Činjenica da i državni mediji ignorišu opozicione partije nije ništa novo. Tako su Erdogan i AKP u prošlom mjesecu dobili na Radio televiziji Truske (RTUK) sto sati prostora. Dok su sve druge opozicione partije zajedno nisu dobile ni četvrtinu tog vremena.

Veliki problem je kurdski konflikt

Kada je riječ o Demitrašovoj kandidaturi ovo nije prvi put da se on kandiduje za predsjednika Turske. Na izborima 2014. je osvojio oko 10 procenata i bio na trećem mjestu. Tada je slično kao i Erdogan Demitraš u izbornu kampanju došao i u Njemačku. Već tada je bio vidljiv najveći njegov problem – bliskost njegove HDP sa kurdskom terorističkom organizacijom PKK. U sukobima između PKK i turske države, od 80-ih godina prošlog vijeka živote su izgubile desetine hiljada ljudi. A sam Demitraš je više puta u zatvoru posjetio vođu PKK, Odžalana. Međutim, poslanik Pir pokušava ipak da povuče granicu između HDP i PKK. „Mi kao partija nemamo nikakve veze sa PKK. Ali, mnogi naši birači gaje simpatije prema PKK, i to ima svoje istorijske razloge."

Kurdski konflikt je takođe razlog zašto HDP-a nema ni u jednom savezu. Prije svih se protiv saradnje sa HDP-om izjasnila nacionalistička kandidatkinja za predsjednicu, Meral Aksener. Zbog toga se skoro isključuje mogućnost da Demitraš protiv Erdogana uđe u drugi krug izbora. Ako sadašnji predsjednik ne dobije izbore u prvom krugu 24. Juna, u drugom krugu izbora koji će se održati 8. jula će mu protivnici biti kako izgleda predsjednik najveće opozicione partije CHP Muharem Inče ili njegova nekadašnja protivnica Aksener.

Ne zna se da li će Selatin Demirtaš svoju političku karijeru moći da nastavi nakon izbora. Ako se dogodi da bude osuđen za potporu terorizmu, kurdskoj političkoj zvijezdi prijete 142 godine zatvora.