Nakon pokušaja državnog udara 2016. i talasa hapšenja koji su uslijedili, zatvori u Turskoj potpuno su pretrpani. U takvm zatvorima, sa uskim hodnicima i ćelijama, rizik od zaraze virusom korone posebno je veliki. Turska vlada reagirala je na to prošle godine zakonom o amnestiji, koji je omogućio prijevremeno puštanje na slobodu oko 90.000 zatvorenika. I dok su u pritvoru ostali brojni novinari, pripadnici opozicije ili zatvorenici s hroničnim oboljenjima, od amnestije su profitirali ljudi poput ozloglašenog mafijaškog bosa Alaattina Cakicija - on je ponovno na slobodi od aprila 2020. godine.

Krajem oktobra 2021. na slobodu je pušten i Kürsad Yilmaz, još jedna ikona turskog podzemlja. Yilmaz je osuđen na 66 godina zatvora zbog, između ostalog, ubistva, osnivanja zločinačke organizacije i poticanja na ubistvo gradonačelnika. Međutim, nakon podnošenja jednog zahtjeva za ponovno pokretanje suđenja, iznenađujuće je pušten na slobodu i to nakon 17 godina zatvora.

Dvojicu kriminalaca ne spaja samo njihov dugi kazneni dosije već i činjenica da obojica potiču iz desničarskog ekstremističkog miljea. Oni su takozvani "Ülkücüler" – u prevodu "Idealisti". U Njemačkoj su poznati pod nazivom "Sivi vukovi". Brutalnim nasilničkim aktima, podmetanjem napada i ubistvima, grupa je širila strah i teror, osobito 1970-ih.

Prijateljski odnos sa šefom MHP-a

Odmah nakon puštanja na slobodu, Cakici je posjetio šefa ultranacionalističke stranke MHP Devleta Bahcelija. Erdoganov junior-partner u vladi politički je blizak "Sivim vukovima". Nakon sastanka, mafijaški boss je odmah na metu uzeo opoziciju. U nekoliko pisama, koje je objavio na društvenim mrežama, on (Yilmaz) je ocrnio predsjednika najveće opozicine stranke CHP Kemala Kilicdaroglua, jer se ovaj usudio iznijeti kritike zbog njegovog puštanja na slobodu. U pismu je turski mafijaš bez ustručavanja zaprijetio vođi opozicije da će ga "nabiti na kolac".

Yılmaz se nakon puštanja na slobodu sastao i sa šefom MHP-a Bahcelijem - na službenom Twitter nalogu MHP-a potom je objavljena zajednička fotografija na kojoj se njih dvojica mogu vidjeti u Bahcelijevom uredu.

Je li se vratila "duboka država"?

Blizina politike i podzemlja mnoge Turke podsjeća na mračno poglavlje turske istorije: još 1990-ih pretpostavljalo se da postoji sprega između visokih državnih dužnosnika i podzemlja. Politička ubistva ili slučajevi u kojima su ljudi jednostavno nestajali bili su, kako se pretpostavljalo, posljedica djelovanja zločinačkih organizacija. One su, poput države u državi, mogle nesmetano raditi.

Sada se sve više špekulira o tome pomaže li mafija vladi da „paravojnim" metodama osigura svoju vlast. Konačno, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sve više gubi podršku naroda, što urušava njegovu bazu moći. "Današnja vlada pokušava isprobati nove metode kako bi spasila svoje pozicije i održala se na vlasti", pretpostavlja Fikri Saglar, bivši član opozicione CHP-a i stručnjak za organizirani kriminal. "To je metoda zastrašivanja - posebno ljudi koji su uključeni u izborni proces."

Sumnjivi poslovi?

Novinar i stručnjak za mafiju Tolga Sardan s portala T24 vjeruje da je povratak mafije vezan za skrivene tokove novca. S druge strane, on smatra nerealnim da će mafijaški bosovi sa paravojnim snagama ovladati ulicama. Cakići i Yilmaz "trenutno se organiziraju kako bi dio finansijskih sredstava nepoznatog porijekla, koji kruže posebno u Istanbulu, doveli pod kontrolu", rekao je Sardan.

Na lokalnim izborima 2019. Erdoganova vladajuća AKP izgubila je od opozicije važne metropole poput Istanbula – a s njom i gradsku blagajnu punu novca. "Procjenjuje se da oko deset milijardi dolara godišnje cirkulira Istanbulom”, kaže Sardan. To je novac koji predsjednik hitno treba da nahrani svoj nepotistički sistem. "Ove svote novca, što je prirodno, privlače organizirani kriminal", dodaje Sardan.

Peker: Insajder otkriva mahinacije

U prošlosti su se i mafijaškom kumu Sedatu Pekeru pripisivale bliske veze s vladom. Ali kako bi izbjegao nalog za hapšenje, on je pobjegao u Dubai.

Od tamo ovaj prognani mafijaš mjesecima uznemirava tursku vladu svojim otkrićima na YouTubeu i Twitteru. Insider Sedat Peker potvrdio je da vlada i organizirani kriminal udružuju snage. Ultranacionalistički ministar unutrašnjih poslova Süleyman Soylučesto je bio u središtu pažnje njegovih videa. Ovaj ministar - koji je nekada bio blizak sa Pekerom - upozoravao ga je kada bi protiv njega bile pokrenute istrage. Zauzvrat, mafijaš je potpomagao karijeru ministra unutrašnjih poslova.

Ako je vjerovati optužbama Sedata Pekera, postoji zlokobna sprega između politike i turske mafije: ne samo od momenta oslobađanja Cakicija i Yilmaza. Osim ministra unutrašnjih poslova, Peker je imenovao brojne druge poznate političare i članove vlade i osobe bliske vlasti, koji su navodno umiješani u kriminalne radnje.

Saradnja na tekstu: Alican Uludağ

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu