Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi uliti povjerenje svojim biračima: "Porazićemo opoziciju u svim njenim uporištima!" Ovom objavom rata prije nekoliko dana predstavio je kandidate svoje stranke (AKP) i zvanično započeo kampanju za lokalne izbore. Na izborima 31. marta Erdogan prvenstveno želi da povrati ekonomski jake metropole poput Istanbula, Ankare, Izmira i Antalije, u kojima vlada opozicija. Ali nije zvučao uvjeren u pobjedu. Jer i on dobro zna da su birači u velikim gradovima nepredvidivi.

Jer, ko ima metropole u svojim rukama ima i veliku moć. Na njih otpada skoro polovina ekonomske proizvodnje u Turskoj. Stoga, AKP želi da ih vrati pod svoju kontroklu pod svaku cijenu. Ona radi ono što smatra da je neophodno i koristi se svim sredstvima. To uključuje i  stezanje šarafa za cenzuru na internetu.

U decembru je postalo poznato da je 16 VPN-ova (Virtual Private Network – Virtaualna privatna mreža) u Turskoj blokirano naredbom Uprave za informacione i komunikacijske tehnologije - bez sudskog naloga. Blokirani su popularni VPN-ovi kao što su Proton, Surfshark, SuperVPN i Psiphon, od kojih neke koristi i preporučuje DW kako bi zaobišla cenzuru u nekim regijama svijeta.

VPN je digitalna usluga koja korisnicima omogućava srfanje Internetom na šifriran i zaštićen način uz sakrivanje mrežne aktivnosti i lokacije. VPN-ovi su posebno popularni i rasprostranjeni u zemljama sa autoritarnim režimima. Tamo se prvenstveno koriste za pristup blokiranim web-stranicama i blokiranim društvenim medijima.

2022. godine blokirano 712.000 stranica

Prema podacima Turskog udruženja za slobodu izražavanja, koje godinama dokumentuje internet cenzuru u Turskoj, 2022. godine blokirano je više od 712.000 sajtova. Prema njihovom godišnjem izvještaju, blokirano je i približno 150.000 URL adresa, 9.000 Twitter naloga, 55.500 tvitova, 16.585 YouTube videa, 12.000 Facebook sadržaja i 11.150 Instagram objava.  Podloga za to je Zakon o internetu,   koji je stupio na snagu 2007. godine.

Prema riječima ekspertice za digitalne tehnologije Füsun Sarp Nebil, time je i  počela cenzura na internetu.  „Do 2013. imali smo blokade na YouTube-u i Eksi Sözlüku (popularni sajt sa korisničkim unosima sadržaja), ali cenzura nije bila masovna", izvještava ona. Od protesta u parku Gezi 2013. i otkrića do kojih je došlo iste godine, zakoni su značajno pooštreni.

U maju 2013. aktivisti za zaštitu čovjelove ekoline počeli su sa protestima protiv gradnje na području popularnog istanbulskog parka Gezi.  Njihovi protesti su se brzo proširili i organizovani su prvenstveno na internetu.  Najveći korupcijski skandal do sada, u koji je umiješan turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, uslijedio je u decembru 2013. godine. Na YouTube-u su objavljeni brojni telefonski snimci povjerljivih razgovora, koji otkrivaju dubiozne transfere novca između članova vlade i sumnjivih poslovnih ljudi - nakon čega je Zakon o internetu u Turskoj dodatno pooštren.

„U proteklih 17 godina, vlada je reformisala zakon 19 puta", kaže stručnjak Nebil. Uslijedio je dodatak koji se odnosi na društvene mreže 2020. godine, a zatim je usvojen takozvani Zakon o dezinformacijama 2021. godine.

Ovo posljednje je iz perspektive mnogih stručnjaka još jedan instrument, kojim se vlada koristi za suzbijanje slobode izražavanja i slobode štampe. Time se stvara atmosfera straha i pokušava se spriječiti svaka kritika – pod plaštom zaštite građana od navodno lažnih informacija. Zakon kriminalizira širenje "lažnih ili obmanjujućih informacija o unutrašnjoj i vanjskoj sigurnosti zemlje". Ova nejasna formulacija ostavlja mnogo prostora za tumačenje. Jedan jedini, iz ugla turske vlade neadekvatan post, na primjer, može značiti do tri godine zatvora, što provladini tužioci i sudije često rade.

Kritike vladajućoj stranci AKP su blokirane

Na primjer, na osnovu zakona o internetu često je blokiran pristup izvještajima o političarima AKP-a, objašnjava stručnjak Füsun Sarp Nebil. Nedavno su blokirani i postovi o korupciji, neuspjesima ili nepotizmu. "Prošle godine je pismo javnog tužioca otkrilo da se zabrana i blokiranje sadržaja može postići i mitom."

Nepoželjno je i kritičko izvještavanje pred predstojeće važne lokalne izbore u Turskoj. Kandidati vladinog izbornog saveza  ne smiju biti prikazivani u lošem svjetlu. Prema Nebilovim riječima, blokiranjem 16 VPN servisa vlada namjerava staviti internet-mrežu pod svoju kontrolu, koliko god je to moguće. Je li to radi uspješno?

Vjerovatno, smatraju stručnjaci: "Ako vlada nastavi da dobija visok nivo podrške na izborima, uprkos brojnim neuspjesima i lošem upravljanju raznim krizama, treba poći od toga da njena taktika ima uspjeha."

S druge strane, mnogi građani su postali izverziraniji zbog stalnog pooštravanja internet zakona i zabrana usluga. Čim se VPN blokira, oni koriste alternativu. "U poređenju sa drugim zemljama, mnogi ljudi u Turskoj su upoznati sa VPN-ovima. To je igra mačke i miša. Sada se tome smijemo", kaže Nabil.

I tehnološka blokada djeluje kao cenzura

Tehnološki stručnjak također objašnjava da vlada ne samo da poseže za cenzurom kako bi ušutkala kritičare, već  usporava i širenje digitalne infrastrukture. Prema Nebilovim riječima, jedanaest kompanija je već 2006. godine steklo licence za postavljanje modernih optičkih kablova i mreža. Oni su za optička vlakna platili ogromne sume za to vrijeme - između 100.000 i 200.000 američkih dolara, ovisno o regiji. Ipak, vlada je nastavila da odlaže završetak digitalne infrastrukture. Danas smo postigli samo djelić onoga što je prvobitno planirano. "Kobne posljedice vidjeli smo  nakon velikih zemljotresa”,  prisjeća se Nebil.

Dva snažna zemljotresa potresla su 6. februara 2023. jug Turske, ubivši više od 50.000 ljudi. Nakon potresa, telekomunikacije su se djelimično urušile, što je onemogućilo koordinaciju operacija za potragu i spašavanje ljudi i pružanja humanitarne pomoći.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na  njemačkom jeziku.