Rastući troškovi života su jedna od glavnih tema razgovora u turskom javnom prostoru pred predsjedničke i parlamentarne izbore koji se održavaju 14. maja. Nije tajna da se turska privreda već duže vrijeme suočava s krizom i izuzetno visokom inflacijom. Prema službenim podacima, u martu 2023. je stopa inflacije, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila oko 50 posto.

No, prema računici Nezavisne grupe za istraživanje inflacije (ENAG), ona u stvarnosti iznosi čak 112 posto: pokazatelj da turske vlasti uljepšavaju te brojke. Turska lira posljednjih godina sve više gubi vrijednost u odnosu na euro i američki dolar. 2014. godine se za jedan euro moglo dobiti oko 2,90 lira, a danas je to više od 21 lire.

Kada je predsjednik Recep Tayip Erdogan u srijedu (12.4.) obznanio izborni program svoje stranke AKP, obećao je da će, ukoliko bude ponovo izabran, vratiti inflaciju na jednocifrene vrijednosti. U njegovom programu je navedeno i obećanje da će "pobijediti" nestabilnost cijena prehrambenih proizvoda.

Prema studiji Sindikalnog istraživačkog centra (DISK-AR), cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 1750 posto tokom proteklih 20 godina. A Erdoganova AKP je na vlasti već 21 godinu. Turska se na globalnoj listi inflacije hrane nalazi na petom mjestu: sa stopom od 69 posto - iza Libana, Zimbabvea, Argentine i Irana. Prema podacima Nacionalnog vijeća za proizvodnju crvenog mesa, u proteklih mjesec dana je cijena mljevenog goveđeg mesa porasla za više od 30 posto, dok je povećanje u prošloj godini iznosilo 147 posto.

Kriza ne znači samo da je Turcima, na primjer, teže otići na odmor u inostranstvo, već da je mnogima od njih sada teško priuštiti hranu za porodicu i sopstvena domaćinstva: faktor koji bi mogao uticati na odluku onih koji izađu na izbore 14. maja.

"Ključno pitanje na izborima"

"Inflacija i povezanost sa rekordnim rastom prehrambenih proizvoda će biti ključno pitanje na izborima", smatra turski politolog Berk Esen sa Univerziteta Sabanci u Istanbulu. To je ključni faktor koji potresa vladu pred izbore.

"Inflacija cijena hrane značajno slabi vladu. Samo iz tog razloga, vlada se suočava sa poteškoćama da zadrži svoju bazu na okupu. Važan dio biračkog tijela AKP-a je niža srednja klasa. A ona je direktno pogođena inflacijom cijena hrane", rekao je Esen u intervjuu za DW.

Meso i mlijeko sve više postaju luksuz

Prosječni građani Turske u međuvremenu više sebi ne mogu priuštiti ni mlijeko ni mesne proizvode: oni više neće biti dostupni svima, smatra Semsi Bayraktar, predsjednik Turskog udruženja poljoprivrednika. Proizvođači, zbog porasta cijena stočne hrane, više ne mogu hraniti svoju stoku, rekao je Bayraktar u intervjuu za DW. "Rasplodne životinje su završile u klanionicama. Smanjena je količina mlijeka, koje se isporučuje prerađivačkoj industriji. Zbog povećanja troškova i smanjenja ponude, rastu cijene mesa. Potrošač se suočava s poteškoćama da uopšte dobije pristup mesu i mliječnim proizvodima", ističe Bayraktar.

Tokom pandemije korona-virusa zatvoreni su svi hoteli i restorani: mjesta na kojima se konzumiralo puno mesa. "Tada se nije moglo upotrijebiti čak 70 posto mesa. Proizvođači su svoje proizvode prodavali po veoma niskim cijenama", kaže Ahmet Yucesan, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i masne industrije (ETBIR). Danas su turizam i gastronomija ponovo zaživjeli, ​​a potrošnja mesa se vratila na raniji nivo. "Ali kako sada nema dovoljno investicija, ne može se zadovoljiti domaća potražnja. Zbog toga su u posljednjih šest mjeseci cijene u stalnom porastu", kaže Yucesan.

On za rast cijena okrivljuje "pogrešnu politiku" vlade. "Tokom krize, izazvane pandemijom korone, nije došlo do adekvatnog planiranja. Nisu preduzete neophodne mjere", rekao je Yucesan u razgovoru za DW.

"Vlada želi spasiti izborni dan"

S obzirom na rast cijena, Vlada se odlučila da poveća uvoz životinja iz inostranstva. Uprava za meso i mlijeko (ESK) planira uvoz preko pola miliona životinja i 8.500 tona prerađenog mesa, uglavnom iz Latinske Amerike.

Direktor Turske asocijacije proizvođača crvenog mesa (TÜKETBIR) požalio se da vladina politika nije održiva, kako sada tako i u budućnosti, već da je usmjerena "samo na spašavanje izbora". Bülent Tunc ističe da proizvođači nisu suštinski protiv planiranog uvoza, već protiv nedostatka političkih planova za rješavanje krize u ovom sektoru: vlada donosi kontradiktorne odluke. "Ranije je ministar rekao da su sve isplanirali. Rekao je i da će se za tri godine prestati sa uvozom i da se nikada više neće uvoziti. Mi smo onda u skladu s tim i vršili ulaganja. Izgrađene su stotine, hiljade pogona, osnovane su brojne nova kompanije. I odjednom se kaže da će se izvršiti uvoz više od 500.000 životinja. To je uznemirujuće za nas kao proizvođače. Uvijek iznova vidimo isti scenario zbog političara koji su fokusirani na spašavanje izbornog dana", ističe Tunc.

"Cijene se neće smanjivati "

Slično kao i Tuncu, predsjednik ETBIR-a Yücesan smatra da planovi za uvoz služe kao "utjeha" za tržište. "Cijene će i dalje nastaviti rasti i neće se smanjivati", kaže Yucesan.

Predsjednik Fondacije za zaštitu potrošača Turhan Cakar nedavno je ozbiljnost situacije opisao sljedećim riječima: „Nikada u istoriji Republike Turske prehrambeni proizvodi nisu bili skuplji kao danas. Velika većina potrošača nema pristup osnovnim namirnicama. Oni se ne mogu prehraniti."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu