Kad je 2011. godine u Siriji izbio sirijski građanski rat,turska vlada bila je velikodušna prema sirijskim tražiteljima azila. Ankara je tada tvrdila da sirijski režim krši ljudska prava. Sirijske izbjeglice stoga, rečeno je, moraju biti zaštićene. Iako je oporba upozorila da bi ovaj potez mogao predstavljati prijetnju miru i prosperitetu, predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokrenuo je "politiku otvorenih vrata". Turska je počela uspostavljati "zaštitni režim": Sirijci više nisu deportirani, već su bili smješteni u izbjegličke kampove, gdje su dobivali osnovnu opskrbu.

Rezultat ove politike "otvorenih vrata" danas se ne može zanemariti: prema riječima ministra unutarnjih poslova Süleymana Soylua, u avgustu je u Turskoj bilo 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica - od toga gotovo polovica djece mlađe od 18 godina. Daleko najpopularniji grad Sirijaca u egzilu je Istanbul. Prema turskim migracijskim vlastima, oko 530.000 Sirijaca živi u metropoli na Bosporu.

Međutim, mnogi turski stručnjaci i dijelovi oporbe kritiziraju liberalnu izbjegličku politiku. "Turska nije mogla unaprijed ispravno izračunati broj izbjeglica i potpuno je podcijenila koliko će skrb biti skupa. Zbog toga su izbjeglice postajale sve više i više političko pitanje", kaže Hüseyin Bağcı, stručnjak za međunarodne odnose s Tehničkog sveučilišta Bliskog istoka u Ankari. 

Turska kao usputna stanica

Sljedećih je godina postajalo sve jasnije da su se hiljade sirijskih migranata preselile u Europu. Prema podacima Europske komisije, samo u 2015. u Grčku je stiglo više od 850.000 ljudi. EU je morala reagirati: unatoč brojnim prigovorima povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Europskog suda za ljudska prava (ECHR) i raznih nevladinih organizacija, Bruxelles i Ankara potpisali su u martu 2016. Sporazum EU-a i Turske. Takozvani sporazum o izbjeglicama imao je za cilj smanjiti broj izbjeglica koje su u EU ušle istočnomediteranskom rutom.

Migrante koji stignu u Grčku od tada su grčke vlasti vratile u Tursku ako nemaju pravo na azil. Zauzvrat, EU premješta isti broj Sirijaca koji imaju pravo na azil iz kampova u zemlje članice EU. Osim toga, u sklopu dogovora EU je Ankari isplatila ukupno šest milijardi eura za brigu o sirijskim izbjeglicama. To turskom predsjedniku nije dovoljno: Erdogan je više puta naglasio da je Turska u posljednjih osam i pol godina već potrošila 40 milijardi eura na sirijske izbjeglice.

"Problem se ne može riješiti novcem"

Bağcı također kritizira Bruxelles posebno zbog sporazuma s Ankarom: "EU želi riješiti problem jednostavnim slanjem novca u Tursku. No, sama Turska ne može se nositi s teretom sirijskih izbjeglica", upozorava stručnjak. Murat Erdogan, stručnjak za migracije na njemačko-turskom sveučilištu u Istanbulu, također se žali da se Europa predugo oslanjala na financijsku pomoć kako bi izbjegla daljnji priliv izbjeglica. "EU je vodila pogrešnu politiku. A sada čak nastavlja financijske pregovore s Ankarom". Mnogo je učinkovitije uspostaviti "mehanizam potpore i suradnje" uz konkretnu pomoć, tvrdi stručnjak za migracije, koji nije u srodstvu s turskim predsjednikom. 

Osjećanje prema izbjeglicama se promijenilo

Međutim, čini se da je potonje u posljednje vrijeme smanjilo svoju velikodušnu izbjegličku politiku. Glavni razlog je taj što se prihvaćanje milijuna izbjeglica u turskom stanovništvu smanjuje. Sve veće odbijanje migranata uglavnom je posljedica valutne i gospodarske krize koja u Turskoj traje od jeseni 2018. U turskom društvu pojačali su se egzistencijalni strahovi i borbe za distribuciju. Najveća oporbena stranka, CHP, koristi oštriju retoriku protiv izbjeglica. Čelnik CHP -a Kemal Kilicdaroglu nedavno je najavio da će poslati sve izbjeglice natrag u njihovu zemlju podrijetla ako njegova stranka dođe na vlast. 

Pritisak na Erdoganovu izbjegličku politiku sada je jasno uočljiv. "Svjesni smo nemira u društvu", rekao je posljednji predsjednik Erdogan. Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu najavio je da bi se želio konzultirati s Ujedinjenim narodima o povratku Sirijaca u svoju domovinu. Glasnogovornik AKP -a Ömer Çelik nedavno je naznačio pregovore koji bi mogli značiti zaokret u izbjegličkoj politici: "Još uvijek nema konkretne odluke", rekao je Çelik. "Potrebno je razgovarati s Jordanom, Irakom i drugim zemljama kako bismo promijenili našu politiku."

Integracija umjesto protjerivanja?

Pritisak na Erdoganovu izbjegličku politiku sada je jasno uočljiv. "Svjesni smo nemira u društvu", rekao je posljednji predsjednik Erdogan. Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu najavio je da bi se želio konzultirati s Ujedinjenim narodima o povratku Sirijaca u svoju domovinu. Glasnogovornik AKP -a Ömer Çelik nedavno je naznačio pregovore koji bi mogli značiti zaokret u izbjegličkoj politici: "Još uvijek nema konkretne odluke", rekao je Çelik. "Potrebno je razgovarati s Jordanom, Irakom i drugim zemljama kako bismo promijenili našu politiku."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu