Imami u Turskoj nisu posvećeni samo vjeri. Uprava za vjerska pitanja (Diyanet) ima važnu riječ kada se govori o ocjeni njihovog rada. Diyanet daje smjernice kojim se regulišu molitve, učenja i običaji. Kršenje tih smjernica se strogo kažnjava. Uglavnom je to davanje otkaza.

Diyanet ne navodi koliko je imama dobilo otkaz zbog „kršenja smjernica". Međutim, iz razgovora koje je DW vodio sa imamima se može sagledati ozbiljnost problema.

35-to godišnji imam Abdullah se odupro muftijinoj fetvi. „U zakonu piše da je ženama zabranjeno da bez muške pratnje ulaze u supermarket. Ja to vidim drugačije", kaže Abdullah.  Nakon toga je pažljivo provjeren njegov profil na Facebooku i pronađeno je dosta materijala koji mu ne idu u prilog: u jednom od svojih postova na Faceboooku Abdullah dozvoljava ženama da lakiranih noktiju obavljaju molitvu i uzimaju abdest (obredno vjersko pranje određenih dijelova tijela vodom pred obavljanje molitve).

"Zar više nema slobode mišljenja?"

Kratko poslije toga je pokrenuta istraga. Nakon šest godina provedenih na dužnosti imama, Abdullah je dobio otkaz. Diyanet je kao razlog otkaza naveo „kršenje smjernica".

"Prilikom davanja izjave sam se pozvao na slobodu mišljenja. Ja sam samo radio svoj posao. Moj zadatak je da motivišem ljude da koriste svoj razum. Mislio sam da u ovoj zemlji postoji sloboda mišljenja", kaže Abdullah.

Ahmet Muhsin Tüzer, poznat i kao „Rock imam" dobio je otkaz prije devet mjeseci jer je također „prekršio smjernice". Tüzer je u gradu Kas osnovao rock grupu. „Odmah nakon osnivanja grupe, Diyanet se počeo baviti našim bendom. Na naše nastupe su slali svoje ljude, a pretresli su i čitav moj privatni život", kaže Ahmet Muhsin Tüzer.

Ubrzo nakon toga je stigla optužba da je „Rock imam" bez dozvole Diyaneta organizovao koncerte i tako zaradio puno novca. Nije bilo djelotvorno ni to što je Diyanetu na uvid dostavio i svoje izvode sa banke na kojim su navedeni novčani iznosi. „Bio sam šokiran kada je stiglo pismo u kojem se navodi da sam dobio otkaz", kaže Ahmet Muhsin Tüzer.

On također dodaje da je bio na meti negativnih kritika još i prije bavljenja muzikom. „Izumitelj sijalice Thomas Alva Edison je sigurno otišao na nebo", pohvalio je Tüzel jednom prilikom pionira elektrotehnike. Međutim, bila je to izjava koja se nije svidjela okružnom muftiji jer je Amerikanac Edison bio hrišćanin. „Sramota za demokratiju i slobodu", kaže Tüzel.

Muftijina samovolja

U slučaju 41-godišnjeg imama Serkana iz Mersina, grada koji se nalazi u blizini sirijske granice, podignuta je nejasna optužba. Serkan je, nakon što je posao imama obavljao 15 godina, dobio otkaz jer ga je, kako kaže, oklevetala sekretarica okružnog muftije. „On je prema meni pokazao slabost", žalila se muftiji. Kao rezultat toga je optužba da je imao vanbračni odnos sa muftijinom saradnicom.

Muftija je poslao svog čovjeka da istraži slučaj. Imam je odbio da mu dostavi listu telefonskih poziva u posljednjih šest mjeseci. „To bi bio napad na moju privatnost", kaže imam Serkan. To je imalo posljedice: u novembru 2018. godine je dobio otkaz. Razlog je poznat mnogim imamima koji su također dobili otkaz: „kršenje smjernica".

U gradu Sirnak je 46-godišnji imam S.T nakon što je taj posao obavljao 25. godina također dobio otkaz. Njemu se na teret prebacuje članstvo u jednom sindikatu. Zekeriya Bilada je posao imama vršio u gradiću Nevsehir. Nakon općinskih izbora 31. marta je dobio poziv od nacionalno-konzervativne partije „Iyi" da predvodi molitvu. Muftija, inače blizak AKP, se uključio i saopštio mu da će ga zamijeniti drugi imam. Razlog: on se molio za pristalice „FETÖ-a". Mislio je na predsjednika stranke Iyi Merala Aksenera. FETÖ je naziv koji koristi vlada kada pominje Gülenov pokret koji je navodno sudjelovao u pokušaju puča.

Diyanet kao politički instrument?

Ovaj vjerski službenik ne razumije takve argumente jer su skoro svi imami u Turskojprije općinskih izbora davali političke izjave. Bilad se žali što su i dalje na vlasti oni imami koji su se molili za kandidata AKP-a Binalia Yildirima.

Turska opozicija kritikuje Diyanet što se miješa u politiku i što zastupa interese islamsko-konzervativne vlade. To je problematično pitanje jer je sekularizam jedno od osnovnih načela u Turskoj od njenog osnivanja 1923. godine. Osnivač Turske Kemal Mustafa Atatürk odvajanje države i religije je vidio kao jedan od „šest stubova turske države". I danas je većina ljudi u Turskoj uvjerena u princip laicizma.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android