1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turski parlament usvojio sporne ustavne reforme

Mehmed Smajić (agencije)
21. januar 2017

Turski parlament je usvojio sporni paket ustavnih promjena, otvarajući put za referendum o predsjedničkom sistemu koji bi uveliko proširio ovlasti ureda predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Türkei Parlament Verfassungsreform
Foto: Getty Images/AFP/A. Altan

Odluka predstavlja pobjedu za Erdogana, polarizirajuće ali u javnosti popularne ličnosti, koga kritičari optužuju da postaje sve veći autokrata. Tokom cjelonoćnog zasjedanja koje je završeno u subotu ujutru, poslanici su glasali u korist seta amandmana koji je predstavila

vladajuća stranka, a koju je osnovao Erdogan. Reformski paket otvorio je put za minimalni prag neophodan da se mjere predlože na nacionalnom referendumu na konačno usvajanje.

Glasanju je prisustvovalo 488 poslanika u 550-članoj skupštini. Ukupno 330 parlamentaraca su glasala za, 142 protiv, a petero je ubacilo prazne glasačke listiće koji su proglašeni nevažećim. 

Turski premijer Binali Yildrim pozdravio je rezultat glasanja, rekavši da je odluka sada u rukama turskog naroda koji će donijeti pravi izbor.  „Ne sumnjajte nikada da će narod sasvim sigurno donijeti najbolju odluku po pitanju ustavnih reformi. Naš narod će izaći da glasa, glasat će srcem i razumom i donijet će najbolji izbor za Tursku", izjavio je on poslanicima.

Veće ovlasti predsjednika države

Recep Tayyip Erdogan Foto: picture-alliance/AP Photo/K. Ozer

Referendum se očekuje najranije do 26. marta, ne kasnije od sredine aprila, sudeći po zvaničnicima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP). Pored promjene sistema vlade, reformski paket će omogućiti predsjedniku da zadrži veze sa svojom strankom i da restruktuira najviše pravosudno tijelo.

Njime se povećava broj mjesta u parlamentu na 600, snižava se mininimalna starosna dob poslanika na 18 godina i predviđaju se istovremeni parlamentarni i predsjednički izbori svakih pet godina.  Zvaničnici vladajuće stranke tvrde da je snažna predsjednička funkcija potrebna za snažnu Tursku koja je u stanju da se nosi sa širokim spektrom unutrašnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji.

Opozicioni poslanici smatraju promjene pokušajem da se zacementiraju ovlasti Erdogana, koji je uveo de facto predsjednički sistem kada je preuzeo taj položaj u 2014. Neki se žale da ograničenja na medije i intenzivni pritisak kako bi se povinovali vladajućem mišljenju ne ostavljaju prostora da izraze svoje stavove.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi