1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaTurska

Turski propovjednik Fethullah Gülen preminuo

21. oktobar 2024

Fethullah Gülen preminuo je u dobi od 83 godine u SAD-u. On je bio osnivač pokreta „Hizmet" te je dugo vremena bio protivnik turskog predsjednika Erdogana, koji ga je optužio da stoji iza pokušaja državnog udara.

Fetullah Gulen
Fetullah GulenFoto: Charles Mostoller/REUTERS

Turski islamski propovjednik, Fethullah Gülen, preminuo je u nedjelju navečer u bolnici u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.

Turski ministar vanjskih poslova, Hakan Fidan, je potvrdio Gülenovu smrt i opisao ga kao vođu „mračne organizacije". Turska Gülenov pokret smatra terorističkom organizacijom.

Utemeljitelj pokreta „Hizmet"

Gülen je rođen u travnju 1941. godine u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum kao sin imama. Smatra se osnivačem pokreta poznatog kao Gülenov pokret. Sam pokret sebe naziva „Hizmet", što znači „pružanje usluge".

1998. objavljeni su snimci na kojima je Gülen navodno pozvao svoje pristaše da „preuzmu kontrolu nad državom"Foto: Selahattin Sevi/Zaman Daily/Cihan News Agency /REUTERS

Pokret, koji vodi obrazovne ustanove širom svijeta, je aktivan i u Njemačkoj, gdje prema vlastitim navodima vodi među ostalim udruge za međureligijski dijalog, udruge za poduku, škole i vrtiće. Stručnjaci pokretu pripisuju konzervativni islamski svjetonazor.

Pokret je osnovan 1960-ih godina, kada je Gülen postupno izgradio mrežu obrazovnih institucija i medijskih poduzeća u Turskoj. Tijekom 1980-ih i 1990-ih godina pokret se sve više širio, a mnogi pristaše su dolazili na državne funkcije.

Godine 1998. objavljeni su snimci na kojima je Gülen navodno pozvao svoje pristaše da „strpljivo" rade na tome da „preuzmu kontrolu nad državom". Iako su pristaše osporavali autentičnost snimke, propovjednik je bio prisiljen 1999. godine otići u SAD kako bi izbjegao sudski postupak u Turskoj zbog optužbi za potkopavanje države.

Od saveznika do zakletog neprijatelja

Gülen se nekada smatrao saveznikom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, no kasnije je postao njegov protivnik. Do raskola je došlo 2013. godine, kada su se pojavile optužbe za korupciju protiv nekoliko dužnosnika i ministara bliskih Erdoganu. Smatralo se da su iza istraga stajali odvjetnici i policijski službenici povezani s pokretom „Hizmet".

Godine 2014. izdan je nalog za Gülenovo uhićenje, optužen je za izdaju, a njegova je organizacija proglašena terorističkom od strane turske vlade.

Erdogan je okrivio Gülena i njegove pristaše za pokušaj državnog udara u Turskoj.Foto: Turkish Presidency/AP/picture alliance

Erdogan optužuje Gülenov pokret za pokušaj puča

Godine 2016. Erdogan je okrivio Gülena i njegove pristaše za pokušaj državnog udara u Turskoj. Dijelovi turske vojske pokušali su srušiti vladu. Pokušaj puča nije uspio, a tijekom jedne noći poginulo je 265 ljudi, dok je više od 1.400 ranjeno.

Gülenu je 2017. godine oduzeto tursko državljanstvo. Već od 1999. godine živio je u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. Turska je više puta tražila njegovo izručenje, što su Sjedinjene Američke Države uvijek odbijale.

Gülen je uvijek poricao bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča. U izjavi iz 2016. godine, kao odgovor na optužbe turske vlade, istaknuo je da je „posebno uvredljivo" biti optužen za povezanost s neuspjelim pučem, pogotovo jer je sam osjećao negativne posljedice pod nekoliko vojnih udara u Turskoj.

Nakon pokušaja puča, deseci tisuća ljudi širom Turske koji su smatrani pristašama Gülena bili su otpušteni iz javne službe, progonjeni ili uhićeni. Erdogan je propovjednikov pokret nazvao „kanceroznim" i obećao da će učiniti sve kako bi ga „iskorijenio".

Otmica protivnika Erdogana na Kosovu

04:43

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu