1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaTurska

Normalizacija tursko-izraelskih odnosa?

Gülsen Solaker
8. mart 2022

Posjeta izraelskog predsjednika Herzoga Turskoj, nakon 14 godina prekida, mogla bi biti prvi korak na putu ka opreznom približavanju. Obje zemlje imaju različita očekivanja

Isaac Herzog i Recep Tayyip Erdoğan
Izraelski predsjednik Isaac Herzog i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan

Izraelski predsjednik Herzog je od danas (08.3.) u dvodnevnoj posjeti Turskoj. Nakon diplomatske pauze od gotovo 14 godina, sada bi se trebalo otvoriti novo poglavlje u bilateralnim odnosima. Cilj je da Turska i Izrael, koji su od 2008. prolazili kroz napetu fazu, normaliziraju svoje odnose u sjeni novih iskušenja u istočnoj Evropi.

U decembru 2008. je tadašnji premijer Izraela Ehud Olmert bio u posjeti glavnom gradu Turske. Bila je to posljednja posjeta jednog izraelskog zvaničnika Ankari. Na sastanku Olmerta i tadašnjeg turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana poduzeti su važni koraci u vezi s turskim posredovanjem između Izraela i Sirije. Međutim, samo 5 dana nakon posjete, Izrael je pokrenuo vojnu operaciju u Pojasu Gaze, što je dovelo do prekida odnosa s Turskom. Erdoganov oštar odgovor na Olmertov propust da ga izvijesti o tome tokom svoje posjete Ankari, odveo je dvije zemlje u višegodišnje napetosti.

- pročitajte i ovo:  Erdogan Izrael naziva „terorističkom državom“

Obje zemlje žele posredovati

Ovoga puta ne baca sukob u Gazi sjenu na posjetu izraelskog predsjednika, već rat u Ukrajini. Neosporno je da vlada u Kijevu nije problem za Izrael i Tursku. Naprotiv, i Herzog i Erdogan slično se izjašnjavaju o ukrajinskoj krizi. Svojim redovnim pozivima na diplomatsko rješenje i brzi završetak sukoba Herzog i Erdogan potencijalni su partneri za posredovanje u ovoj krizi.

Izraelski predsjednik Isaac Herzog Foto: Wiktor Szymanowicz/AA/picture alliance

Obje zemlje su, prema ocjeni dr. Haya Eytana Cohena Yanarocaka iz Jeruzalemskog centra za sigurnost i strategiju (JISS) vrlo oprezne prema Rusiji. Ovaj politolog ističe da su pitanja poput turizma, izvoza, NATO-a, Crnog mora i Sirije uvijek imala vrlo važnu ulogu u odnosima Turske s Rusijom. Cohen Yanarocak dodaje da napadi terorističkih skupina, koje djeluju u Siriji iz Irana, nisu u interesu vlade u Jerusalemu jer nanose štetu Izraelu.

Cohen Yanarocak smatra i da se kako Izrael tako i Turska osjećaju da pripadaju Zapadu, mada nisu uveli sankcije Rusiji. "Time su i Izrael i Turska utrli put da djeluju kao posrednici."

"Povjerenje treba obnoviti"

Međutim, zbijanje redova između Herzoga i Erdogana nije dovoljno kada je u pitanju Ukrajina. I Turska i Izrael najprije moraju poduzeti važne političke korake i žrtve kako bi obnovili izgubljeno povjerenje.

Bivši ambasador Turske u Tel Avivu Namik Tan ocijenio je za DW da Herzog kao predsjednik ima "simboličku" važnost i da nema političku težinu. Dodao je međutim i kako su "čelnici dvije velike koalicione stranke u Izraelu premijer Bennett i ministar vanjskih poslova Lapid podržali ovu posjetu koju pozdravlja cijela izraleska vlada. Ovo je važno jer signalizira da je Izrael spreman za ponovno uspostavljanje odnosa."

Prema riječima Cohena Yanarocaka, Izrael i Turska bi se u budućnosti ponovno morali pozabaviti zajedničkim projektima. "Mora se uspostaviti dijalog između Erdogana i izraelskog premijera Bennetta bez posrednika i izgraditi povjerenje na ličnoj bazi."

Retrospektivno, može se ustvrditi da je glavni razlog krize povjerenja između dviju zemalja odnos turske vlade prema Hamasu. Dok Izrael Hamas smatra produženom rukom Muslimanskog bratstva, a time i terorističkom organizacijom, Turska njeguje dobre odnose s ovom palestinskom organizacijom. U tom kontekstu također se mora spomenuti da u Turskoj postoji veliki broj pripadnika Hamasa. Upravo je to glavni trn u oku vladi u Jerusalemu, koja želi da Turska što prije prekine odnose s Hamasom.

Ambasador Tan je podsjetio da je Izrael uvijek insistirao na protjerivanju pripadnika Hamasa iz Turske. "Postoje obostrana očekivanja. Ne znamo u kojoj mjeri se ona mogu ispuniti. Tu je i zahtjev da se Turska učinkovito uključi u proces rješavanja palestinskog pitanja", rekao je Tan za DW.

Bivši ambasador Turske u Tel Avivu i Vašingtonu Namik TanFoto: Sinan Gul/dpa/picture alliance

Normalizacija, ali kojom brzinom?

U odnosima između dviju zemalja posljednjih godina bilo je niz prekida. I Turska i Izrael će na početku vjerovatno biti oprezne, posebno Izrael jer je, po riječima Cohena Yanarocaka, međusobno povjerenje narušeno uzastopnim krizama. Izraelsko stajalište on pojašnjava iz svoje perspektive:

"Zbog turske propalestinske vanjske politike Izrael je u posljednjih 10 godina stvorio bliski savez s Grčkom i Kiprom I neće dopustiti da krhka normalizacija s Turskom utiče na njegove strateške veze sa ovim zemljama. Stoga mislim da će Izrael biti oprezniji od Turske u ovom procesu normalizacije."

Treba napomenuti i da su se posljednjih godina pogoršali odnosi Turske sa zapadnim ali i bliskoistočnim zemljama. Napominjući da Turska pokušava prevladati svoju usamljenost, ambasador Namik Tan je istakao da postoji tendencija ka "pragmatičnim koracima" u vanjskoj politici Ankare. Turski ekonomski problemi također neizbježno navode Ankaru da bude pragmatična. Jer Turska bi ekonomski teško podnijela prekid u vanjskoj trgovini.

Bez obzira na sve diplomatske razdore, Izrael ostaje važan vanjskotrgovinski partner Turske. U ekonomskim odnosima Turske i Izraela, 2021. godine oboreni su svi rekordi. Obim trgovanja porastao je na 8,1 milijardu dolara. Stoga će tokom Herzogove posjete Ankari biti riječi i o daljnjem širenju trgovinskih odnosa dviju zemalja. Također se očekuje da će se razgovarati o daljnjim koracima za jačanje saradnje u energetskom sektoru.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu