Na portalu njemačkog radija Deutschlandfunk, koji je objavio prilog pod naslovom "Tuzlanski plenum" piše: "U februaru 2014. su u BiH radnici, penzioneri i nezaposleni izašli na ulice protestujući protiv siromaštva i korupcije. Bosansko proljeće počelo je u Tuzli i brzo se prenijelo na cijelu zemlju. Na hiljade ozlojeđenih i ogorčenih ljudi danima je demonstriralo. Političke vođe Srba su proteste prikazali kao muslimansku urotu, muslimanski političari kao srpsku a hrvatski kao koordiniranu srpsko-muslimansku akciju u cilju uništenja hrvatskog naroda. Pa ipak, ovaj put dokazani recept nije funkcionirao.

U Tuzli i drugim gradovima formirani su plenumi - skupovi na kojima je učestvovalo na stotine građana, tražeći rješenja za dramatične probleme. Tako je tzv. basis demokratija nastala tamo gdje je niko nije očekivao: na odavno zaboravljenoj periferiji Evrope. Iz Plenuma u Tuzli nastao je nezavisni sindikat Solidarnost. Kada su nezainteresovani ili nesposobni političari tokom poplava u ljeto 2014 sjedili skrštenih ruku, onda su građanski plenumi pokrenuli i organizovali pomoć. Po prvi put od rata su Srbi pomagali Bošnjacima i Bošnjaci Srbima", piše na portalu njemačkog radija Deutschlandfunk.

Povratak osmanlija

U predizbornoj kampanji u Turskoj kandidati vladajuće Erdoganove partije AKP posežu za tzv. retro-maskaradom, piše Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena i dodaje:

"Osman Yavuz ozbiljno gleda sa plakata sa šubarom na glavi, koju su u 14. stoljeću nosili ratnici seldžuci i sultani. 7. juna Turci biraju novi parlament i svugdje u zemlji je počela predizborna kampanja. Ovaj poduzetnik je sa svojom tradicionalnom šubarom na predizbornoj turneji po provinciji Konja u centralnoj Anadoliji kao kandidat vladajuće Erdoganove partije AKP. Ersin Karababa iz provincije Tokat predstavlja se kao sultan iz 17. stoljeća sa heklanom tradicionalnom nošnjom. A u Ankari se jedan kandidat sa turbanom i velikim brkovima slikao između predsjednika Erdogana i turske "first lady" Emine - kako je rekao njegovog duhovnog oca i majke. Misli li on to ozbiljno ili je u pitanju samoironija?

Po internetu se već mogu vidjeti šaljive reakcije građana, koji poziraju u apsurdnim osmanlijskim odorama. Ali plakati sa osmanlijskim modnim krikom jasno ukazuju na povratak Osmanlija ako ništa onda u domenu političke estetike AKP-a. Asocijacije na slavnu prošlost koriste se ciljano. U novoj izbornoj pjesmi vladajuće turske partije AKP, predstavljenoj u decembru, turski premijer Ahmet Davutoğlu se slavi kao osmanlijski unuk. To je osmislila jedna reklamna agencija, koja je u svrhu predizborne kampanje preinačila jednu staru narodnu pjesmu. Tako se AKP obraća svom religiozno-konzervativnom biračkom tijelu, kako bi u junu dobila dvotrećinsku većinu u parlamentu, koja je potrebna za promjenu ustava u sopstvenoj režiji. AKP trenutno ima 327 od ukupno 550 mandata.

Za kritičare su plakati još jedna potvrda islamizacije, koju provodi AKP i skretanje sa principa Kemala Atatuerka, koji je 1923. proglasio laicističku Republiku Tursku. U sliku se uklapa i zahtjev Erdogana da se u škole uvede kao obavezan predmet osmanlijski jezik. Atatürk je 1928. uveo pismo latinicu i napravio radikalnu reformu jezika, iz koje je nastao moderni turski jezik. Ali sa osmanlijskim jezikom bi Turci, kako je rekao Erdogan, mogli pronaći svoje korjene. Autor jednog članka u časopisu Forigne affairs to je komentirao riječima: 'Nametati djeci da uče osmanlijski jezik je siguran način za Erdogana da izgubi popularnost.' Jer ovaj jezik je iznimno težak", piše Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena.

Uhapšen Erdoganov kritičar

Mehmet Baransu, jedno od najpoznatijih imena turskog istraživačkog novinarstva, uhapšen je u ponedjeljak (02.03.) u Istanbulu. O tome Neue Zuercher Zeitung piše: "Ovog 38-godišnjaka optužnica tereti za osnivanje kriminalnog udruženja i odavanje državne tajne. Saradnik lista «Taraf», kritičnog prema vladi, smatra se 'intimnim neprijateljem' predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Prethodnih mjeseci je Baransu više puta privođen, između ostalog i zbog uvrede Erdogana. Najnovije hapšenje je u vezi sa procesom, u kojem je 2012. na desetine oficira osuđeno na dugogodišnje kazne zatvora, zbog navodnog pripremanja puča protiv Erdoganove vlade. Baransu je kao reporter sa dobrim kontaktima u vojsci, čak pomogao 2010. da se otkrije navodna urota. On je bio pristalica Erdoganove AKP. Poslije je pisao o korupciji u redovima vlade kao i o Erdoganovoj tajnoj borbi protiv pokreta "Gülen". Potom ga je predsjednik Turske nazvao izdajnikom. Stoga ne iznenađuje da je Baransu na meti pravosuđa", zaključuje Neue Zuercher Zeitung