„Njegovo povlačenje već se moglo naslutiti. Christian Schmidt je posljednjih mjeseci morao posmatrati kako pod uticajem američke vlade politički poredak u ionako složenoj BiH ulazi u nove turbulencije. Drugim riječima: i Schmidt sada vidi da Trump ne želi stabilizirati zemlju, nego da nacionalističkim snagama daje slobodne ruke da teritorijalno podijele državu", piše Tageszeitung (TAZ) iz Berlina u tekstu pod nazivom „Učinimo Bosnu ponovo nacionalističkom" - Make Bosnia nationalistisch again.

„Budući da se snažno suprotstavio politici koju vodi Trump, političar CSU-a porijeklom iz Fürtha našao se pod snažnim američkim pritiskom. I ranije je bio izložen kritikama zbog simpatija prema hrvatskom nacionalizmu, zbog čega je izgubio ugled među intelektualcima i civilnim društvom, te stekao reputaciju da ne razumije istoriju BiH. A to je poseban izazov, jer BiH nije samo višenacionalna država s četiri religijske zajednice – pravoslavnim i katoličkim kršćanima, bosanskim muslimanima i Jevrejima koji su uprkos svim potresima prošlog stoljeća ostali u zemlji. Ona ima i jedinstvenu evropsku istoriju tolerancije i suživota, još od 1463. godine, kada su osmanski vladari proglasili vjerske slobode. Ta tradicija opstala je čak i nakon ulaska njemačkih trupa 1941. godine u BiH i progona Jevreja, Roma i Srba od strane fašističkih režima u Hrvatskoj i Srbiji. Socijalistički partizani borili su se za jedinstvo i zajedništvo",  kaže se u članku Ericha Rathfeldera.

Udarac za nenacionaliste

„Nakon raspada socijalističkog sistema, srpskim i hrvatskim nacionalistima u ratu 1992–1995. bilo je jasno da žele teritorijalnu podjelu zemlje. To je bio kontekst zločina etničkog čišćenja. Nakon rata i ustava u Daytonu 1995. godine, međunarodna zajednica pokušala je pronaći kompromis između nacionalista i nenacionalista. S uredom visokog predstavnika uspostavljena je i civilna institucija koja je trebala nadzirati i osiguravati provedbu Daytonskog sporazuma, kao i izbore i rad parlamenata. Schmidt je na tu funkciju imenovan 2021. godine", piše TAZ i dodaje:

„No, s ratom u Ukrajini i jačanjem autoritarno-nacionalističkih pokreta, međunarodna situacija se mijenja. Nacionalisti i autokratski lideri počinju dovoditi u pitanje Daytonski kompromis...Dodik prijeti otcjepljenjem entiteta pod srpskom kontrolom, dok dio hrvatskih političkih snaga želi formirati zaseban entitet na jugu zemlje. Nasuprot tome stoji većina stanovništva – Bošnjaci i građani koji se ne žele etnički određivati".

Njemački novinar piše i kako je Christian Schmidt prošle godine otvoreno ustao protiv Dodika i zabranio mu da nastavi s politikom podjele zemlje. "Time je konačno dobio podršku građanskog društva, demokratskih snaga i nenacionalista, koji se zalažu za građansku državu, u kojoj svi imaju jednaka prava". I dodaje: "Evropa se mora suprotstaviti i Trumpu i Putinu. Ona nije potpuno nemoćna a imenovanje nove osobe na čelo OHR-a moglo bi poslati važan signal. Jedan od saveznika nacionalista - Viktor Orbán-  je uklonjen. A većina građana BiH i dalje polaže nade u Evropu."

Nova prekretnica u Dodikovoj kampanji uspjeha

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše kako je iz perspektive Milorada Dodika, povlačenje visokog predstavnika sljedeća prekretnica u njegovoj kampanji uspjeha. „Iz diplomatskih krugova u Sarajevu može se čuti da je američka vlada u posljednje vrijeme vršila snažan pritisak na Schmidta. Pretpostavlja se da tu, pored ideološke bliskosti Trumpovih MAGA-republikanaca s Dodikovom strankom, koja se predstavlja kao navodni branilac evropskog kršćanstva, važnu ulogu igraju i ekonomski interesi".

U središtu pažnje je plan za novi gasovod pod nazivom „Southern Interconnection". Američka ambasada u Sarajevu promovira ovaj projekat kao važan korak za BiH kako bi se oslobodila zavisnosti od ruskog gasa. Gasovod bi trebala graditi američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koju vode ljudi bliski Donaldu Trumpu.

SZ piše kako je zakon za izgradnju ovog gasovoda u BiH donesen po hitnom postupku i da je, prema ocjeni lokalnog ureda Transparency International, prilagođen konkretnom američkom investitoru; prethodno nije bilo javnog tendera. Delegacija EU u Sarajevu upozorila je da bi taj zakon mogao ugroziti perspektivu pristupanja BiH EU i dovesti u pitanje isplatu evropskih sredstava.

Schmidt je, s tim u vezi, upozorio na neriješeno pitanje vlasništva nad državnom imovinom u BiH - pripada li ona državi ili entitetima. Zbog toga bi, prema važećem pravnom okviru, planirana izgradnja gasovoda mogla biti u suprotnosti s ustavom.

„Posmatrači pretpostavljaju da američka vlada strahuje od otpora visokog predstavnika ovom projektu i da zato zagovara imenovanje „poslušnijeg" nasljednika. U kojoj mjeri će administracija Donald Trump uspjeti provesti svoje interese zavisi i od evropskih članica u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC) , koje zajedno odlučuju o budućem nasljedniku", zaključuje Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

Deal između Washingtona i Dodika

Švajcarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) donosi u utorak (12.5.2026.) dva članka o ostavci Schmidta. U prvom podsjeća kako je Milorad Dodik zbog separatističkih aktivnosti prošlog ljeta od strane suda u Sarajevu smijenjen s funkcije predsjednika entiteta Republika Srpska. Nakon što isprva nije prihvatio presudu, na kraju je napravio zaokret: podnio je ostavku, otvorio put za prijevremene izbore, a parlament pod njegovom kontrolom poništio je niz separatističkih zakona.

Nekoliko dana kasnije, Washington je uklonio Dodika i njegov krug saradnika sa liste sankcija, na koju su ranije bili stavljeni zbog podrivanja poslijeratnog ustavnog poretka i koruptivnih aktivnosti.

„Redoslijed događaja ukazuje na moguće dogovore između SAD-a i Dodika. Bosanski mediji su tada, pozivajući se na anonimne izvore, izvještavali da je smjena Christiana Schmidta dio tih dogovora. Zvanični dokumenti SAD-a, ali i Republike Srpske, pokazuju da je Dodik uložio milione u lobiranje u Washingtonu. To je očigledno dalo rezultate: u februaru je posjetio Bijelu kuću, a u aprilu je najstariji Trumpov sin, Donald Trump Jr., došao u Banju Luku na ekonomsku konferenciju.

Zaokret SAD prema Dodiku NZZ dovodi i u vezu s ekonomskim interesima i gradnjom gasovoda od strane američke kompanije, bliske Trumpu. „Kao saveznik Vladimira Putina, Dodik je ranije blokirao energetske projekte koji bi smanjili zavisnost od ruskog gasa. U ovom slučaju, međutim, podržao je projekat i omogućio direktnu dodjelu ugovora donošenjem posebnog zakona. Schmidt je upozorio da se prvo mora riješiti pitanje državne imovine i insistirao na vladavini prava – što je, očigledno, izazvalo nezadovoljstvo u Washingtonu. Kako izvještavaju bosanski mediji i FAZ, pozivajući se na anonimne izvore, američke vlasti su zbog toga izvršile snažan pritisak na Schmidta. `Istraga´ - istraživački online-magazin - piše da je Schmidtu čak zaprijećeno sankcijama ukoliko dobrovoljno ne podnese ostavku. Ništa od toga nije potvrđeno. Pa ipak, u BiH se čuju pozivi da se Christian Schmidt oglasi povodom tih spekulacija", piše NZZ.

Pukotine između evropske i američke politike prema Zapadnom Balkanu

U drugom članku, koji je objavio isti list, između ostalog se navodi kako Dodik nikada nije priznao Schmidta i kako ga je provocirao separatističkim zakonima, puštajući ga „da osjeti nemoć formalno moćne, ali u stvarnosti ograničene funkcije". Potom se autor članka Marcus Ackeret fokusira na pukotine između evropske i američke politike prema Zapadnom Balkanu.

„Još tokom Trumpovog prvog mandata SAD su se udaljile od zajedničke politike Zapada prema Balkanu i podržavale nacionalističke snage u regionu. Danas taj pristup, inspirisan idejom MAGA, povezuju s ekonomskim projektima, koji koriste krugu oko predsjednika Trumpa. Schmidt, Dodikov lični protivnik, time je postao i protivnik američke politike, koja radije traži zajednički interes s Rusijom nego s EU".

"Svojom ekonomski motiviranom i ideološkom politikom u Bosni, SAD podrivaju evropske napore", piše dalje NZZ i upozorava: „Napetosti duž etničkih linija, koje nisu vidljive u svakodnevici, mogle bi se ponovo rasplamsati. No, ni Evropljani nisu bez krivice. Već godinama je potrebna jasna evropska politika prema Balkanu, koja bi iluziju skorog članstva u EU zamijenila konkretnom, ali ograničenom integracijom. Nedostatak takvog pristupa olakšava Trumpovoj administraciji da, bez obzira na evropske interese, razbije dosadašnji konsenzus"

"Kriza transatlantskih odnosa se u Bosni ogleda kao pod povećalom. To istovremeno otežava ukidanje funkcije visokog predstavnika nakon Schmidtove ostavke. Taj trenutak bi bio nepovoljan – i dodatno bi išao u korist Dodiku i njegovim političkim snagama", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

*Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.