Saopštavajući zajednički stav prema Iranu kojeg su zauzeli ministari vanjskih poslova zemalja sa pravom veta i Njemačke, britanska ministarica vanjskih poslova Margaret Beckett, jučer je u Beču još dodala:

«Dogovorili smo se o nizu dalekosežnih prijedloga. Vjerujemo da oni Iranu pružaju mogućnost pronalaženja riješenja na bazi međusobne saradnje. Mi smo spremni da iznova započnemo sa pregovorima čim Iran obustavi svoje aktivnosti na obogaćivanju urana. To isto traži i međunarodna agencija za atomsku energiju. Mi bi smo u tom slučaju obustavili sada započete aktivnosti u Vijeću sigurnosti. Osim toga smo se složili oko toga da je potrebno poduzeti daljnje mjere u okviru Vijeća sigurnosti, ukoliko se Iran odluči protiv nastavka pregovora.»

Koji bi to koraci bili, i dali to uključuje i prijetnju mogućim sankcijama, ministrica nije pojasnila. I Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Valter Štajnmajer, bio je suzdržan u svojoj izjavi.

«Mi smo razgovarali o konceptu sveobuhvatnog prijedloga, što naravno uključuje i razmišljanje o budućim koracima koje treba poduzeti ukoliko pregovori budu neuspješni. Ja vjerujem međutim, da ne bi bilo dobro da sada sa tim detaljima izlazimo u javnost, prije nego što je uopšte uspostavljen kontakt sa irancima».

Iz redova američke delegcije, mogli su se međutim čuti izjave, da je Vašington uspio nametnuti svoju tvrdu liniju koja uključuje i zahtjeve za mogućim sankcijama.» Mi smo uspjeli u onome što smo htjeli», izjavio je jedan visoko rangirani saradnik američke ministrice vanjskih poslova Kondolize Rajs.

Nakon ovog sastanka, čini se da sada i Rusija i Kina takođe pristaju na pirjetnju daljim koracima Vijeća sigurnosti. To je omogućeno tek ponudom Amerikanaca da sa svoje strane započnu direktne pregovore sa Iranom. Po mišljenju njemačkog ministra Štajnmajera, bio je to važan potez Vašingtona.

«To nam daje nadu da su Rusija i Kina sada također spremne učiniti daljnje korake. To svakako povećava težinu naših prijedloga o kojima smo se večeras dogovorili».

Detalji ponude Teheranu nisu objavljeni, ali čini se da se prije svega radi o opsežnoj privrednoj pomoći i isporuci tehnologije, prvenstveno u cilju miroljubivog korištenja atomske enegrije. Isto je tako nejasno koliko vremena će Iranu biti dato za odgovor, ali predstavnici Vašingtona napominju da se može raditi o najviše nekoliko semdica.