Deutsche Welle: Gospodine Brok, kako u ovom trenutku vidite perspektivu proširenja Evropske unije na region Zapadnog Balkana?

Elmar Brok: Mi se držimo obećanja datih zapadno balkanskim zemljama u Solunu 2003. Mislim da ćemo za godinu dana vidjeti Hrvatsku kao 28 članicu EU što pokazuje da vrata EU nisu zatvorena.

Da li trenutna kriza u EU utiče na procese proširenja Unije? Mogu se čuti ideje o mogućem „novom ustrojstvu“ i daljem razvoju EU u „dvije brzine“, pa čak i o „nižim nivoima članstva“.

Brok: Mi moramo da ojačamo evrozonu kako bi imali pravila i instrumente za upravljanje zajedničkom valutom. To međutim mora da bude urađeno na način da ne predstavlja novi zid između evropskih zemlja i članica EU. Devet od deset članica Unije, koje ne pripadaju evrozoni, žele da joj se pridruže. Zato tražimo napredno rješenje, a ne rješenje sa dva različita nivoa.

Da li vidite u EU tzv. „zamor od proširenja“? Smatrate li da je on izazvan unutrašnjom krizom u Evropi ili iskustvima iz prethodnih proširenja?

Brok: Mi smo u posljednjih 20 godina imali „revoluciju“ u Evropi. Jedinstveno tržište, monetarna unija, proširenje na 12 zemalja. To je značilo mnogo za naše građane, ali ono što sada moramo da uradimo jeste konsolidacija. Uniju od 27 zemalja moramo da ojačamo funkcionalno. Sva pravila EU moraju se primjenjivati na sve zemlje Unije. Moramo da uradimo svoj „domaći zadatak“, kako bi pojačali integracioni kapacitet EU, što je neophodno za proširenje. Pošto pregovori o pristupanju obično traju između pet i osam godina, mislim da ako završimo naše poslove na valjan način, a ova kriza će nas pogurati u tome, to može čak i da olakša pristupanje onih zemalja koje ispune uslove za članstvo.

Pregovori postaju zahtjevniji

Mnogi smatraju da u EU postoje zemlje, a među njima se navodi i Njemačka, koje imaju „tvrđi stav“ kada je nastavak proširenja u pitanju.Koliko je istine u tome?

Brok: Prvo moramo da završimo proces konsolidacije kako bi se sami osposobili. Lisabonski ugovor bio je „put“ za posljednji krug proširenja, a sada moramo da idemo dalje kako ne bi oslabili EU od stalnog širenja. Sa druge strane, jasno je da poslije iskustava sa nekim zemljama moramo da bolje kontrolišemo zemlje koje ispunjavaju uslove za članstvo. Pregovori o članstvu postaju zahtjevniji, jer EU pažljivo posmatra ispunjenost uslova poslije iskustva koje smo imali recimo sa Rumunijom i Bugarskom po nekim pitanjima.

Kakav je stav unutar same Njemačke po pitanju proširenja? Predsjednik grupe socijaldemokrata u Evropskom parlamentu, gospodin Martin Šulc, smatra da je ono što je kancelarka Angela Merkel izjavila u Beogradu, više odraz njenog ličnog stava i stava Demokršćanske unije (CDU), nego stava EU i Njemačke, kao zemlje članice.

Brok: Kancelarka Merkel predstavlja najveću partiju koja ima većinu u parlamentu. Srbija je važna zemlja za članstvo u EU. Na duže staze, bez Srbije nije moguće obezbjediti stabilnost na Zapadnom Balkanu. Ali mora biti jasno da članstvo zahtjeva rješenja. Gospođa Merkel je rekla da pitanje Kosova ne treba da se rješava u EU već prije ulaska u EU.

Kako vidite evropske perspektive zemlja Zapadnog Balkana u ovom trenutku?

Brok: Svaka zemlja može da napreduje na osnovu svog stepena razvoja. Srbija ide u dobrom pravcu, situacija sa Crnom Gorom nije tako komplikovana, Makedonija ima problem oko imena, a u BiH, dokle god država nije funkcionalna, imamo problem. Ne možemo da primimo zemlju sa takvim problemom koji će postati problem EU. Zato ćemo im pomoći da riješe probleme i onda možemo da imamo pregovore o članstvu.

Dakle, šta možemo očekivati poslije pristupanja Hrvatske EU?

Brok: Doći će do kandidatskih statusa i pregovora sa drugim zemljama i stvari će se dalje razvijati. Vidim šansu da Srbija dobije kandidatski status, a nadam se da ćemo vidjeti uobičajan razvoj stvari, kao što je to bio slučaj sa drugim zemljama. Apsolutno je jasno da ćemo održati obećanje dato u Solunu 2003. i držati otvorena vrata za zemlje koje ispune potrebne uslove.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovora urednica: Belma Fazlagić-Šestić