16. jula 2020. turska studentica Pinar Gultekin nestala je u provinciji Mugla na Egejskom moru. Pet dana kasnije, u šumi je pronađeno mrtvo tijelo ove 27-godišnjakinje. Forenzički izvještaj otkrilo je da je Gultekin nasmrt davio i živu spalio njen bivši dečko Džemal Metin Avči, koji je priznao ubistvo.

Avči je uhapšen pod optužbom da je "izvršio monstruozno ubistvo s predumišljajem vršeći torturu nad žrtvom". Prijeti mu kazna doživotnog zatvora a članovima njegove obitelji kazna do pet godina zatvora zbog uništavanja i prikrivanja dokaza o počinjenom zločinu.

Ubistvo Gultekin bilo je jedno od najmanje 300 ubistava žena tokom 2020., navodi turska platforma "Zaustavićemo femicid".

"Na suđenju se raspravljalo o privatnom životu žrtve"

Turski sudovi ublažavaju kazne muškim počiniteljima primjenujući članove zakona koji se odnose na "neopravdanu provokaciju" i "dobro ponašanje". Osumnjičeni za ubistva žena svoju odbranu uglavnom grade na "nepravednoj provokaciji", odnosno članu 29. turskog kaznenog zakona, kojim se počinitelju može umanjiti kazna zatvora za jednu do tri četvrtine njenog trajanja. Na sudu počinitelji, koji traže opravdanje za svoje nedjelo, kažu da su ubistvo počinili u stanju bijesa ili teške muke uzrokovane "nepravednom provokacijom".

Tako se ponašao i Džemal Metin Avči tokom suđenja, kaže za DW odvjetnica obitelji ubijene djevojke Kubra Deniz Čelik. "Avči je nekoliko puta mijenjao odbranu kako bi profitirao od člana zakona o 'nepravednoj provokaciji'. Tvrdio je: 'Ona mi je prijetila, a ja sam je ubio', 'Ona me ubola nožem, pa sam je ja onda ubio'. No, pobili smo njegove argumente", kaže odvjetnica.

"Nepravedna provokacija" otvara put blamiranju i okrivljavanju žrtava u slučajevima femicida. Životni stil ubijenih žena problematizira se na suđenju. Odvjetnica Kubra Deniz Čelik navodi da je Sud u Mugli tražio dokaze koji bi potkrijepili argumente odbrane Džemala Metina Avčija na temelju "nepravedne provokacije".

"Privatni život ubijene Pinar postao je predmetom suđenja. Suci su tražili razlog, po motu: 'Ubijena je, ali zašto?' Zatražen je prepis konverzacije odnosno poruka sa njenog smartfona. Sudu smo rekli da ovakve informacije neće uticati na presudu, ali sud je insistirao na njima", objašnjava Kubra Deniz Čelik. Posljednje ročište za ubistvo Pinar Gultekin bit će održano 20. jula.

Uskoro konačna odluka u skladu sa Istanbulskom konvencijom

Ubistvo Pinar Gultekin prije dvije godine dogodilo se u trenutku kada je moguće ukidanje "Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", poznate kao "Istanbulska konvencija", postalo predmetom javne rasprave. Ubistvo je izazvalo bijes širom zemlje.

Turkinje su izašle na ulice  protestirajući protiv muškog nasilja i neuspjeha turske vlade da zaštiti ženski spol. Hiljade žena podijelile su svoje crno-bijele fotografije na društvenim mrežama koristeći hashtagove #IstanbulConventionSavesLives, #ChallengeAccepted, #WomenSupportingWomen kako bi privukle zanimanje za turski problem femicida. Kampanja je privukla međunarodnu pozornost. Slavne osobe, uključujući glumicu Jessicu Biel i pop pjevačicu Christinu Aguileru, podigle su glas u znak podrške Turkinjama.

Turska je, međutim, ukinula Istanbulsku konvenciju osam mjeseci nakon ubistva Pinar Gultekin. Dana 20. marta 2021. objavljen je dekret predsjednika, kojim se najavljuje da će se Turska povući iz konvencije, ratificirane 2012. godine. Nakon predsjedničke uredbe uslijedilo je više od 200 prijava protiv ove odluke, koje su podnijele ženske organizacije, političke stranke i odvjetničke komore a koje se odnose na ukupno 10 predmeta.

U mišljenju Vijeća državnih tužitelja navodi se da je poništavanje Istanbulske konvencije predsjedničkim dekretom protuzakonito budući da je tu konvenciju ratificirao turski parlament. Očekuje se i da najviši upravni sud Turske svoju konačnu odluku donese 23. jula.

Pritisci na organizacije žena

Odvjetnica Gokcecicek Ayata iz "Ženske platforme za ravnopravnost" (ESİK) također naglašava da Turska može ukinuti konvenciju samo odlukom parlamenta. Ona smatra da je povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije ohrabrilo muške počinitelje. "Ne možete zaustaviti nasilje nad ženama samo povećanjem kazni za počinitelje. Potreban nam je integrirani pristup temeljen na ravnopravnosti spolova", kaže ona za DW.

Neprijateljstvo predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana prema feminističkoj ideologiji i protivljenje ravnopravnosti spolova dovodi u pitanje aktivnosti ženskih organizacija. Erdogan je otvoreno kritizirao feministice: "Naša religija jako cijeni majčinstvo. Feministice to ne razumiju, one odbacuju majčinstvo", rekao je Erdogan 2014. Dodao je i da se žene i muškarci ne mogu jednako tretirati "jer je to protivno ljudskoj prirodi".

Turska vlada nastavlja s napadima na ženski pokret, svakim danom povećavajući pritisak na organizacije za prava žena. Posljednji primjer je tužba protiv platforme "We will stop Femicide". Platforma organizira skupove sa prosvjedima protiv nasilja nad ženama i prati slučajeve femicida od 2010. godine. Ured javnog tužioca u Istanbulu optužuje platformu za "aktivnosti protiv zakona i moralnih vrijednosti". Sud je ročište odgodio za 5. oktobar.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu