Vještačenje trenutnog stanja koje je vodio direktor Instituta Maxa Plancka za socijalno pravo i socijalnu politiku je u procjeni veoma jasno: već i zbog golemih troškova u sanaciji pandemije, ali i zbog dolaska "baby-boom"-naraštaja s kraja pedesetih i početka šezdesetih u mirovinu, Njemačkoj prijeti već "od 2025. šokantni porast problema u financiranju zakonski određene mirovine". Ne samo da je sve manje mladih, nego i životna dob stanovnika ove zemlje postaje sve duža i zato se "dobna granica odlaska u starosnu mirovinu dugoročno više neće moći držati odvojeno od očekivane životne dobi". Iluzija je očekivati da se mogu izbjeći "veća mirovinska davanja i niže mirovine", inače država mora računati na "snažno povećanje potpore mirovinskog osiguranja iz državnog proračuna ako se trebaju zadržati važeće odrednice i za doprinose i za razinu mirovina."

U tom zadržavanju odnosa udjela života provedenog u radu i godina koje će sve starije stanovništvo provesti u mirovini, starosna dob za mirovinu će već 2042. biti navršenih 68 godina života. Inače će sve više novca odlaziti za mirovinu i sve manje će ga biti na primjer za obrazovanje, infrastrukturu i zaštitu klime i mirovine će "potkopati kapacitet našeg socijalnog sustava", izjavljuje predsjednik savjetničkog vijeća njemačkog Ministarstva gospodarstva Klaus M. Schmidt. 

Paljba iz svih cijevi

Ne treba čuditi kako je ova vijest - bez obzira koliko znanstveno utemeljena bila - postala politička bomba jedva četiri mjeseca pred izbore za Bundestag: oporba je odmah ustala, a čelnica stranke Ljevice Susanne Hennig-Wellsow ovaj prijedlog naziva "asocijalnom teškom sjekirom", a iz njezine stranke se čuje kako će prava umirovljenika "braniti zubima i noktima". To je ispala i prilika manjem partneru vladajuće koalicije, njemačkim socijaldemokratima, da smjesta odbiju ovaj prijedlog: "Sa mnom neće biti nikakvog povećanja životne dobi za mirovinu", izjavio je kandidat SPD-a i dodaje da o tome uopće ne želi ni raspravljati. "To ne samo da je krivo izračunato, to što se predlaže je i asocijalno. Veselim se raspravi s pravim stručnjacima", kaže Olaf Scholz koji u ovoj vladi obnaša dužnost ministra financija.

Napadu na ovu inicijativu se pridružio i njegov stranački kolega, ministar rada Hubertus Heil priopćenjem kako je povećanje dobi "pogrešan put". Zakonska mirovina je središnje obećanje socijalne države. Tu se radi o priznanju za životni doprinos i o sigurnosti u starosti. "U to se mora svatko moći pouzdati", piše u priopćenju ovog ministarstva.

Ni CSU ne želi ni čuti

Paljbu otvara i bavarska sestrinska stranka kršćanskih demokrata: i čelnik pokrajinske skupine CSU-a Alexander Dobrindt kaže kako ta stranka "odbija kasniji odlazak u mirovinu" nego se tu mora provesti "učinkovita reforma privatne mirovinske skrbi".

Ovo izvješće i preporuka je načinjena za njemačko Ministarstvo gospodarstva na čijem je čelu član kršćanskih demokrata, Peter Altmaier. Pripadnici stranke Ljevice ga pozivaju da "odmah najuri svoje savjetnike inače smjesta počinje predizborna bitka na temu mirovina", ali iz tog ministarstva su još u utorak čekali da se smiri barem prva tutnjava protiv ovog prijedloga da bi ministar Altmaier tek izjavio kako dob za mirovinu "trenutno nije tema". A na Twitteru je Altmaier odbacio prijedlog svojih stručnjaka podsjetivši da je dob za odlazak u mirovinu već podignuta na 67 godina. Predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger poziva na "poštenu raspravu" o mirovini i kaže kako se ne može dozvoliti da bude više primatelja nego onih koji uplaćuju u mirovinski fond. U Njemačkoj trenutno oko 21 milijun osoba prima mirovinu i njihov udio će zbog demografije rasti.

No uoči izbora, mirovine nipošto nisu tema s kojom bi i kršćanski demokrati htjeli plašiti birače. Jer zna se: na mirovinama se dobivaju - ili gube izbori.

aš(agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu