U Njemačkoj se sve više koriste medicinski tretmani za liječenje neplodnosti. To proizlazi iz nedavno objavljenog godišnjeg izvještaja Njemačkog registra IVF-a (DIR). Godine 1997. nakon liječenja neplodnosti rođeno je više od 6.500 djece, a 2020. bit će ih više od 22.200. Koje su najčešće metode liječenja neplodnosti? Što je u Njemačkoj dopušteno, a što zabranjeno? I koji su navodni uzroci neostvarene želje za rađanjem djece?

Od hormonskih pripravaka do in vitro otopina

Nemogućnost dobijanja djeteta može imati različite uzroke. Kod muškaraca neplodnost je uglavnom posljedica činjenice da se ne stvara dovoljno funkcionalnih i pokretnih spermija. Kod žena uzrok mogu biti hormonalni poremećaji, promjene na jajovodima ili maternici. Međutim, raširena bolest endometrioza također može utjecati na plodnost žena. To uzrokuju ciste u abdomenu čije je tkivo slično onom sluznice maternice, kao i upale, primjerice u jajnicima.

Ovisno o uzroku, postoji više različitih metoda liječenja. Jedna od mogućnosti je davanje hormonskih pripravaka za poticanje sazrijevanja jajnih stanica i ovulacije kod žene.

Druga metoda je korištenje tanke cijevi za isporuku sperme izravno u maternicu. Pri tome se može koristiti i sperma donora. Još jedan korak dalje ide takozvana in vitro oplodnja. Pri tome se jajne stanice uzimaju od žene i kombiniraju sa spermom partnera u laboratoriju. Oplođena jajašca se zatim prenose u maternicu. 

Porast in vitro metoda

Broj djece rođene nakon liječenja neplodnosti stalno raste. Prema njemačkom registru vantjelesne oplodnje, od 1997. godine na ovaj način rođeno je ukupno 363.940 djece. U Njemačkoj je prva beba začeta na ovaj način rođena 1982. godine.

Čak i ako je prijenos embrija u liječenju plodnosti danas uspješan u oko 93 posto, prosječna stopa trudnoća je 33 posto. Stopa nataliteta, poznata i kao stopa "bebe za sobom", još je niža i iznosi 23 posto.

Broj spermija je smanjen posljednjih godina

Što je točno razlog sve većeg broja tretmana neplodnosti još uvijek nije jasno. Međutim, prema nedavnoj studiji iz Izraela, koncentracija sperme kod muškaraca pala je za više od polovice u posljednjih 50 godina. Istraživači su pregledali podatke od 1973. do 2018. od više od 57.000 muškaraca širom svijeta.

Dok su istraživači primijetili značajan pad broja spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama još 2017., trenutna studija pokazuje da taj trend također utječe na muškarce iz Južne Amerike, Afrike i Azije.

Prema tim istraživanjima, koncentracija spermija po mililitru sjemena u prosjeku je navodno pala sa 101 milijuna na 49 milijuna. Od 2000. godine prosječan broj spermija opada još brže nego prije - trenutno više od 2,5 posto godišnje.

Nema zaključaka o plodnosti

U istraživanju se nije ispitivala kvaliteta sperme, tako da se ne mogu izvlačiti zaključci o plodnosti muškaraca. Za profesora Christiana Gratzkea, medicinskog direktora urologije u Sveučilišnoj bolnici Freiburg, rezultati nisu razlog za zabrinutost. Prema Gratzkeovim riječima, u studiji je ispitivan samo broj spermija, dok su vitalnost i pokretljivost spermija važniji za plodnost muškaraca.

Međutim, izraelski znanstvenici upozoravaju da niska koncentracija sperme može biti faktor rizika za rak testisa. Prema autorima, uzroke, kojim se studija nije bavila, treba dodatno istražiti.

Donacija jajnih stanica i surogat majčinstvo zabranjeni u Njemačkoj

Ako parovi ne mogu imati djecu jer je muškarac neplodan, postoji rješenje: donacija sperme. Ali kada je problem kod žene postaje teže jer su donacije jajnih stanica zabranjene Zakonom o zaštiti embrija u Njemačkoj. Parovi koji su bez djece zbog neplodnih jajnih stanica nemaju šanse. U priopćenju objavljenom 2019. Leopoldina smatra da je riječ o neopravdanoj rodnoj neravnopravnosti.

Surogat majčinstvo, koje je u Njemačkoj zabranjeno, također otvara etička i pravna pitanja. U ovom slučaju surogat majka nosi dijete u ime para ili samaca. Liječnici i posrednici u surogat majčinstvu podložni su kaznenom progonu, ali "roditelji koji to žele" nisu. Neke zemlje u inozemstvu dopuštaju surogat majčinstvo. 

Višestruke trudnoće su rizične

Reproduktivna medicina želi pobjeći od često rizičnih višeplodnih trudnoća i prijevremenih poroda. Stoga, ako je prognoza dobra, koristi se samo jedan embrij. Iako se time smanjuje vjerojatnost zatrudnjivanja za oko četiri posto, što više embrija žena koristi, veće su šanse za višeplodnu trudnoću uz znatne rizike za majku i dijete. U većini slučajeva dolazi do prijevremenog poroda.

Žene do 32 godine imaju najveće šanse za trudnoću kroz liječenje neplodnosti. Od 33. godine stopa trudnoća kontinuirano pada sve dok od 40. godine ne padne ispod 20 posto. To je još jasnije kada se pogleda natalitet. Do 33. godine iznosi 30 posto, a od 39. pada ispod 20 posto. Što su žene i parovi stariji, to su manje šanse za trudnoću i porod. To znači da se liječenje neplodnosti ne smije predugo odgađati.

Moguće zamrzavanje jajnih stanica

Danas stručnjaci reproduktivne medicine sve češće preporučuju zamrzavanje jajnih stanica. Ovo funkcionira i s neoplođenim i s oplođenim jajnim stanicama. Takozvana krioprezervacija već sada čini 31 posto ukupnih ciklusa liječenja – i trend je u porastu. Mnogi parovi koriste ovu opciju za zamrzavanje embrija preostalih nakon liječenja za buduće trudnoće. Stope uspjeha s prethodno zamrznutim embrijima gotovo su jednako dobre kao i sa svježim. Razlikuju se samo 1,2 posto.

Zakonska zdravstvena osiguranja pokrivaju krioprezervaciju od 1. jula 2021. - ali samo prije terapija koje bi mogle oštetiti spolne rasplodne stanice, odnosno spermije ili jajne stanice. To bi trebalo omogućiti oboljelima od raka, na primjer, da ispune svoju želju da imaju djecu nakon što su podvrgnuti terapiji koja oštećuje spolne rasplodne stanice putem umjetne oplodnje. Žene starije od 40 godina i muškarci stariji od 50 godina nemaju pravo na pokrivanje troškova.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu