Njene posljednje ispravke kontrolnih radova pred ljetnji raspust mogle bi biti zadnje u njenom čitavom profesionalnom životu. Moskovska nastavnica matematike Tatjana Červenko nada se da će i u novoj školskoj godini zadržati posao. No, to nije sigurno. Pedagoginja je postala suviše neprijatna za rukovodstvo škole – zbog njenog otvorenog antiratnog stava. U intervjuu za DW se požalila: „Polako ali sigurno na mene vrše pritisak, čak i sa naizgled trivijalnim stvarima".

Tatjana Červenko pokazuje svesku u kojoj je učenik nešto naškrabao na margini. Bezopasno. Navodno. "Nisam se, naravno, obazirala na to, ali mi je direktorka zamjerila jer nisam izvršila svoju dužnost. Trebalo je da pozovem roditelje đaka u školu. Samo zbog ovih žvrljotina!"

Kada je počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, stotine ljudi su izašle na ulice. S njima je bila i Tatjana Červenko. Iako je protest protekao mirno, ona je uhapšena i morala je da plati kaznu u iznosu od oko 300 evra. Tada je pozvala direktorka na razgovor u četiri oka da govori o svojim političkim stavovima: „Znamo za vašu akciju", rekla je direktorka. „To nije dozvoljeno. Pitala sam: zašto? To je moje slobodno vrijeme. Rekla je da, ali roditelji učenika bi mogli da prigovore." Od tada rukovodstvo škole budno nadzire Tatjanu, kaže ona.

"Samo idite!"

Priča o Tatjani Červenko nije usamljen slučaj. Državni zvaničnici se zastrašuju širom Rusije. Kažu da je svako ko je protiv rata protiv države. I morao bi dobrovoljno da napusti posao. Prijetnje upućene rektorima univerziteta nedavno su stigle iz Dume, donjeg doma ruskog parlamenta. Predsjedavajući Vjačeslav Volodin je zaprijetio: „Ovdje se radi o bezbjednosti naše države. O budućnosti naše zemlje. Zato vi, poštovani rektori, treba da budete svjesni svoje odgovornosti, uz svu toleranciju. Ako ne, samo idite. Ustanite i idite.”

- pročitajte još: Kako se u Rusiji progone protivnici rata

Rusko nastavničko udruženje „Nastavnički savez" strahuje da će ovakve izjave sa samog vrha stići na dno kao poziv na akciju i da će nastavnici, koji kritički misle, sada biti ućutkani. Članica udruženja Svetlana Losovskaja iz Ulan-Udea kritikovala je za DW: „Ovo je pogubno za Rusiju. Za cijelo rusko društvo. Trenutno doživljavamo neku vrstu hladnog građanskog rata u Rusiji. Društvo je podijeljeno." Ali, Svetlana Losovskaja se nada da će ostati ljudi, koji će govoriti istinu do kraja.

No, u Rusiji ih je sve manje. Procjenjuje se da je više od 100.000 ruskih stručnjaka već napustilo domovinu zbog straha od progona zbog kritika Kremlja. Novinari, istraživači, IT stručnjaci, umjetnici i glumci bježe u Gruziju, baltičke države, Tursku ili Njemačku. Među njima je poznati mladi istoričar i teolog Konstantin Mihajlov. Već nekoliko nedelja živi u Beču i, kao istraživač, želi da može slobodno govoriti o svom radu, rekao je Mihajlov za DW: „Sve je više zabrana, vlada se sve više uključuje u istoriju, o čemu oni vrlo malo znaju. Zato radije pričam sa bezbjedne udaljenosti čak i o bezazlenim stvarima".

Riskantna istraživanja

Stvari koje su nekada bile bezazlene danas se ruskim vlastima ne čine tako bezazlene. Mihajlov sprovodi istraživanja u oblasti Ruske pravoslavne crkve, specijalizujući se za rodna pitanja, uključujući homoseksualnost. Takva istraživanja su rizična u savremenoj Rusiji, žali se Konstantin Mihajlov. Trenutno radi na knjizi o novim vjerskim pokretima. Ali sve više vjerskih pokreta u Rusiji biva proglašavano ekstremističkim: „Naravno da nisam član ovih pokreta, ali i sam bih mogao da budem proglašen za ekstremistu jer ih istražujem." Zvanično, u Rusiji još uvijek nema cenzure, priznaje Mihailov i dodaje: „Ali postoji autocenzura organizovana od strane države".

Pored otvorenog antiratnog stava, postoje i veoma praktične stvari koje motivišu posebno mlade Ruse da bježe, kao što je IT stručnjak Roman Stič. Ovaj 23-godišnjak uglavnom radi za klijente u inostranstvu. Nakon što je Rusija isključena iz međunarodnog sistema za transfer novca SVIFT u sklopu zapadnih sankcija, on je jedva mogao da posluje iz Moskve, kaže Stič za DW: „Zapošljavam 80 ljudi – i prvo sam pomislio na njih. Postoje i politički razlozi. Ne želim da plaćam porez u militarističkoj Rusiji i ne želim više da me povezuju sa tom zemljom. Ne želim da imam ništa sa njom ni u budućnosti."

Ali sa Gruzijom svakako. Roman Stič duguje svoj novi početak ovoj zemlji. Ovdje vidi svoju budućnost. I – budućnost hiljada drugih, kako kaže, „pristojnih" Rusa – tako naziva sunarodnike koji se otvoreno pozicioniraju protiv rata.

Za razliku od Romana Stiča, nastavnica matematike Tatjana Červenko ne želi da napusti Rusiju. Nedavno joj je, kaže, došla uplakana učenica. Ona ima rođake u Ukrajini i ne zna s kim da razgovara o tome. Upravo u takvim trenucima ona je tražena kao učiteljica, kaže Červenko. Trenutno je na ljetnjem raspustu. Ako nakon toga ostane bez posla, ići će na sud. Ona želi da se bori do kraja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu