Fetva je na Djedicu bačena još prvih posljeratnih godina. Ove godine, ovom je simbolu, dobrodušnom Djedici u crvenoj halji, dodata još jedna nepopularna dimenzija. Direktorica sarajevskih obdaništa Arzija Mahmutović, objavila je da u ovim predškolskim ustanovama neće biti podjele novogodišnjih paketića, a kao razlog je navela pojavu nove gripe. Gdje i kada je Djeda Mraz 'fasovao' novu gripu, virus tzv. svinjske gripe, nije objasnila.

U tako 'zaštićenim' obdaništima direktorice Arzije, avaj, pojavila se ovih dana salmonela, pa je jedno obdanište već zatvoreno. Sve se pitam hoće li Djeda Mrazu natovariti na leđa i taj grijeh. Takvom zabranom ugrožena je egzistencija jedinog, profesionalnog Djeda Mraza u BiH, Mladena Jeličića Troke, koji već 40 godina donosi djeci iluziju u koju ponekad i sam povjeruje.

Sarajevski Djeda Mraz na CNN-u

„Djeca su ta koja učine da povjerujem kako sam ja stvarno Djeda Mraz“, kaže Mladen Jeličić i prisjeća se kako je i u ratu dijelio paketiće: „Prve godine rata sam podijelio igračke koje sam uzeo od Saše i Srđana, djece moje sestre i moje kćerke Mije. Ničim izazvan, obukao sam kostim Djeda Mraza, kao što sam to radio i prije rata i djeci dijelio poklone. Tada je na mene naletio novinar CNN-a i napravio priču“, kaže Mladen.

„Dobro, sad zabranom pojavljivanja Djeda Mraza u sarajevskim obdaništima i podjele paketića, osjećaš li da je tvoje pravo na rad ugroženo? Možemo li reći da se radi o nekoj vrsti diskriminacije?“ pitam.

„Naravno. Oni su meni udarili na 'kašiku'. To je period godine kad sam ja, isključivo zahvaljujući svom kvalitetu i popularnosti u ovom gradu i državi, zarađivao solidno za život. To je jedan krasan, ali težak posao“, kaže Troko i predlaže da zamislim hiljade i hiljade djece ( u prosjeku 20 kg.), koju mora podići, staviti u krilo, a sve pod teškim kostimom i nalijepljenim brkovima i bradi. Na ljepilo, koje se pri tom koristi, nikada se nije uspio navići. „Uvijek sam se trudio da djeci prilazim pedagoški, jer se ona ponekad boje, ako su sasvim mala. Pročitao sam brojne knjige iz te oblasti, ali više od svega, važna je tvoja energija koju daješ u tom poslu“, kaže popularni sarajevski Djedica.

"Podmukao udrac multietničnosti"

Potez direktorice Arzije Mahmutović, u vrijeme kad se političari dogovaraju ko će zadnji ugasiti svjetlo, predstavlja još jedan podmukao udarac multietničnosti glavnoga grada, u kojem je na snazi i zabrana prodaje svinjetine i točenja alkohola, u nedavno otvorenom tržnom centru BBI u srcu Sarajeva. Poslanik Ivo Komšić u federalnom Parlamentu je upozorio na diskriminaciju u trgovačkom centru BBI i pokrenuo inicijativu za preispitivanje ustavnosti svih ugovora, koje je ovaj centar sklopio sa lokalnim vlastima, budući da se radi o elitnoj lokaciji u glavnom gradu države.

Kako, uprkos novoj gripi, ni jedno obdanište, škola ili fakultet u Sarajevu nisu zatvoreni, rigidna zabrana okupljanja mališana u obdaništima zbog podjele paketića, može se shvatiti jedino kao politička odluka, tako prozirna kad je u pitanju direktorica Arzija Mahmutović, koja već godinama demonstrira vjerski šovinizam, upravo na najmlađim Sarajlijama.

Ljudi sa „hatđozama“, a Djeda Mraz persona non grata

„Meni je Arzija Mahmutović mimo kamere, 'off the record' rekla: 'Ma Troko, bolan, ja sam se uvijek radovala paketićima!' Ovo što kažem, kažem prvi put javno. To je bilo prošle godine, pred emisiju u kojoj su bili brojni gosti“, kaže Troko i dodaje da nije siguran odakle zapravo direktorici Mahmutović dolaze takve instrukcije. „Nisam siguran da je to baš od kantonalnog ministra nauke i kulture, Safeta Keše, ali to sigurno dolazi od ljudi koji ne vide razliku između krastavca i paprike, između paradajza i jabuke... To su oni ljudi koji imaju sa strane 'hatđoze'. To su one kože na očima konja da, kad su upregnuti, ne gledaju ni lijevo, ni desno, nego samo pravo“, kaže Mladen Jeličić Troko, koji se nadao da će i ove godine zaraditi još koju marku za teško oboljelu kćer Miju.

Kantonalni ministar nauke i obrazovanja, Safet Kešo, baš kao i prošle godine, obećao je da će se provesti anketiranje roditelja, kako bi se utvrdilo da li će biti proslave Nove godine uz Djeda Mraza i paketiće. Treba li da kažemo kako je to ostalo na nivou pukog obećanja? Tako će, bez sumnje, biti i ove godine. U sarajevskim obdaništima, kratkom telefonskom provjerom, saznala sam 'da još nemaju instrukcije' kako će se obilježiti dolazak novog ljeta. Troko je ubijeđen da je Djeda Mraz i ove godine persona non grata u Sarajevu. „Biće ga u nekim firmama ili na privatno organizovanim zabavama“, tvrdi on. Njegov je kostim, već na hemijskom čišćenju.

Možda je Djeda Mraz kriv i za salmonelu i za… za sve!

Ima li, dakle, ovdje elemenata diskriminacije prema djeci koja baštine tradiciju novogodišnjeg ukazanja Djeda Mraza, koji je prije svega, čini se, simbol milosrđa, dobrote, pravde i utjehe. Djedice koji daje djeci, zavlačeći ruku duboko u džepove njihovih roditelja.

„Takva odluka direktorice Mahmutović nije prvi put donesena. I prošle godine je bilo isto. Suočavamo se sa situacijom u kojoj pojedinci diskriminiraju prava djece i ne snose nikakvu odgovornost. Direktorica Mahmutović je već imala jednu prekršajnu kaznu zbog povrede radne obaveze i donošenja nezakonitih odluka, kad su u pitanju zaposlenici u JU „Djeca Sarajeva“, kaže Branka Inić, pravnica u Helsinškom komitetu za ljudska prava u BiH.

Priču o Djedu Mrazu pokušala sam provjeriti kod glavnih aktera. Direktorica Mahmutović je jako zauzeta kao i njen nalogodavac, ministar Kešo. Kako i ne bi bili kad se u obdaništima počela pojavljivati salmonela, a Djeda Mraz još nije stigao.

„Naravno da ću svom djetetu omogućiti da dobije paketić i to da mu ga lično uruči Djeda Mraz. Ko je vidio Novu Godinu bez Djeda Mraza? Ta zabrana, to je samo još jedna naša glupost“, kaže Alma Talić, dok njena trogodišnja kćerka veselo odobrava tu namjeru.

Autorka: Ljiljana Pirolić, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić