„Nekada su bili ljuti neprijatelji. Hašim Tači bio je politička glava OVK-gerile koja se borila za nezavisno Kosovo, a Aleksandar Vučić ministar informisanja koji je bio mišljenja – ne samo po službenoj dužnosti, već iz ubjeđenja – da je Kosovo sastavni dio Srbije", piše Berliner cajtung.

„Danas su obojica predsjednici svojih država, a na sebe su skrenuli pažnju neobičnom idejom. Oni razmišljaju da nanovo povlače još uvijek spornu granicu između Kosova i Srbije – i to duž etničke linije." List podsjeća da su pre nekoliko dana, u austrijskom Alpbahu, Vučić i Tači jednoglasno objasnili – bez da su išli u detalje – da bi mogli da zamisle sporazum između dvije države kojim bi se uradila i korektura granica.

„Kao predložak za taj sporazum mogla bi da posluži ideja beogradskog Centra za evroatlantske studije iz juna ove godine. Tu se, naime, pominje da se nekoliko sela pretežno nastanjenim Srbima na sjeveru Kosova pripoji Srbiji, a da zauzvrat Kosovo dobije Preševsku dolinu", piše dnevnik iz Berlina ocjenjujući da je riječ o „planu koji nije spektakularan" i kojim bi se konflikt koji još uvijek tinja mogao riješiti 20 godina nakon rata.

„Kosovo bi tako moglo da se nada priznanju i od strane nekih država koje su to do sada odbijale da učine. Riječ je o desetinama zemalja širom svijeta, a među njima su i neke članice Evropske unije: Španija, Slovačka, Rumunija, Grčka i Kipar. Ali, EU odbija novo povlačenje granica po etničkom ključu. (…) To je nedavno još jedanput izričito naglasila i njemačka kancelarka Angela Merkel, tokom posjete predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Berlinu."

Ohrabreni snovi o monoetničkim državama

„Berliner cajtung" piše da bi na taj jedinstveni slučaj Srbije i Kosova mogli da se pozovu srpski i hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini. „Albanci u Makedoniji bi takođe mogli doći na ideju da bi jedna opcija mogla da bude i stvaranje Velike Albanije."

List citira Karla Bilta, koji je nedavno, u intervjuu „Frankfurter algemajne cajtungu", rekao da bi se na Balkanu sve snage koje „sanjaju o monoetničkim državama", sada mogle osjećati ohrabreno.

„No, interesi o pristupanju EU stavljaju pred dilemu. S jedne strane ona ima interesa da zemljama Zapadnog Balkana ponudi perspektivu učlanjenja u Uniju – to je naglasila i austrijska ministarka spoljnih poslova Karin Knajsl, čija zemlja trenutno predsjedava Unijom, na nedavno održanom sastanku ministara spoljnih poslova EU u Beču. Tako bi dogovor o granicama mogao biti od koristi za Srbiju i Kosovo. Ali, time bi se mogli izazvati konflikti u drugim zemljama regiona i zato nije moguće isključiti da bi, isto kao i za vrijeme ratova devedesetih, moglo da dođe do toga da većina u jednoj državi pokuša da protjera manjinu. (…)

Ideja o razmjeni teritorija je, međutim, sporna kako u Srbiji tako i na Kosovu. A ni Vučić ni Tači ne bi mogli biti sigurni da će za svoje ideje dobiti većinu u parlamentu", zaključuje „Berliner cajtung".

Priredio Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android