Suci porotnici su pred Vojnim sudom u Moskvi, nakon višednevne rasprave, proglasili krivim pet optuženih za smrt ruskog političara Borisa Njemcova. Porota je smatrala da je više nego dokazano da je Saur Dadajev, porijeklom iz Čečenije, 27. februara 2015. godine na mostu, koji se nalazi nedaleko od Kremlja, usmrtio Putinovog kritičara Borisa Njemcova.

Četvorica suoptuženih, koji također potiču iz Čečenije, su prema zaključku porote, pomogli Dadajevu u tom činu, između ostalog vozeći auto kojim je pobjegao i tako što su ga kasnije skrivali. Iako su se petorica optuženih tokom procesa izjasnila da nisu krivi, na osnovu priloženih dokaza tužitelja, mora se poći od toga da su ovdje osuđeni pravi počinitelji ubistva. Kaznu će suci izreći naredne sedmice. Toliko o tome.

 Naručeno ubistvo od koga i zašto?

Ipak tačno na mjestu gdje je pri propisanom rasvjetljavanju ovog političkog ubistva jednog od vodećih Putinovih kritičara u zemlji morala biti otkrivena brizantna politička dimenzija zločina, tužitelji i sud su stali i nisu dalje išli. Doduše istražitelji smatraju da je atentat na Borisa Njemcova naručeno ubistvo za koje su optuženi navodno primili 15 miliona rubalja. No o odlučujućim pitanjima ko je naručio podmuklo ubistvo i koji su motivi pri tome igrali ulogu, tužba se nije bavila. To je duboko nezadovoljavajuće u ovom procesu iako je s obzirom na ranije slične slučajeve nažalost to bilo za očekivati.  

Jer u istrazi pozadine politički motiviranog naručenog ubistva neizbježan je pogled na ponor političkog sistema koji je uspostavio predsjednik Putin. Glavni okrivljeni Saud Dadajev bio je visokorangirani oficir čečenskog bataljona "Sever" (Sjever), kojeg vodi povjerljivi suradnik čečenskog predsjednika Ramzana Kadirova i koji formalno pripada trupama ruskog Ministarstva unutarnjih poslova. K tomu postoje informacije da je stan u Moskvi, kojeg su počinitelji koristili tokom pripreme atentata, pripadao jednom drugom oficiru čečenskog bataljona, odnosno da ga je on unajmio za korištenje.

S obzirom na ove veze, pri ozbiljnom suočavanju sa ovim zločinom u okviru ovog procesa morali su, u najmanju ruku barem kao svjedoci, biti ispitani drugi visokorangirani oficiri čečenskog bataljona i ruskog Ministarstva unutarnjih poslova ili i čečenski predsjednik Kadirov. Ipak Državno tužiteljstvo je to odbilo. Njegovo ponašanje se može razumjeti samo na sljedeći način: Opsežno rasvjetljavanje političkih zločina trenutno u Rusiji na političkoj razini nije poželjno.

Kremlj će pustiti da slučaj zastari

Kao i u slučaju drugih političkih ubistava - primjerice u slučaju novinarke Ane Politikovskaje - može se pretpostaviti da se Kremlj nada da će presudom izvršiteljima ubistva ovaj neprijatni slučaj pasti u zaborav i da se više niko neće usuditi postaviti pitanje o onima koji su vukli konce u ovom slučaju. Mora se strahovati da će ovo zataškavanje do daljnjeg biti uspješno u Rusiji koju vodi predsjednik Putin. 

Ipak političko ubistvo Borisa Njemcova neće pasti u zaborav. Za takvo nešto je on previše dotakao srca svih liberalno nastrojenih Rusa. Sveobuhvato rasvjetljavanje ovog slučaja će međutim biti moguće tek u slobodnoj, demokratskoj Rusiji koja poštuje principe pravne države.