Holandska javnost se oprostila od Petera de Vrisa koji je prošle nedjelje preminuo poslije napada u Amsterdamu. Hiljade Holanđana su odale počast ubijenom novinaru.
Oglas
Red pred pozorštem Kare na obali Amstela već je bio dugačak više od kilometra. Ljudi su strpljivo čekali i po dva sata da se oproste od Petera de Vrisa, izuzetno popularnog novinara. Njegovi saradnici su ga zvali “istinski borac za pravdu i protiv dvoličnosti”. Tako su ga vidjeli i mnogi sunarodnici.
Vrsta heroja
Peter de Vris je bio vjerovatno najpoznatiji novinar u Holandiji. Proslavio se još osamdesetih u “slučaju Hajneken” - radilo se o otmici nasljednika Hajnekenove industrije piva Alfreda Hajnekena. De Vrisu je pošlo za rukom da stekne povjerenje dvojice otmičara, koji su potom uhvaćeni. Tokom decenijskog novinarskog bavljenja kriminalom uvijek je bio počiniocima za petama, što mu je donijelo prijetnje smrću.
„Bio je neustrašiv”, ta rečenica se najčešće čula među ljudima koji su željeli da se oproste od njega. Socijalni radnik iz Amsterdama Kenet Kreg upoređuje ga čak sa Martinom Luterom Kingom ili Nelsonom Mendelom.
"Niko ko ga je upoznao nije ga zaboravio, a ni on nije zaboravljao nikoga”, kaže on i dodaje da ne zna nikoga ko bi bio tako važan za Holandiju. Kenet koji je poznavao ubijenog novinara kaže da ga je prilikom posljednjeg susreta upozoravao da se čuva ali da Peter de Vris samo nasmijao.
Holandska policija je objavila da Peter de Vris nije bio pod zaštitom policije jer je to odbio. Sada istraga mora da pokaže da li je to zaista bilo tako.
De Vris je godinama istraživao organizovani kriminal i narko-kartele. Bio je savjetnik glavnog svjedoka na suđenju ozloglašenom šefu narko-kartela “Anđeli smrti”, Riduanu Tagi, koji je jedan od najopsnijih ljudi u zemlji.
Rasvjetljavao je neriješene slučajeve
Nekoliko godina Peter de Vris je imao sopstvenu televizijsku emisiju koja se bavila rasvjetljavanjem neriješenih slučajeva. Upravo ta emisija ga je dobrim dijelom učinila popularnim.
Jedan od ljudi koji čekaju u redu nosi sliku Nikija Ferstapena, dječaka koji je 1990. nestao, a taj slučaj je riješen tek nedavno, kada ga je Peter de Vris tematizovao u svojoj emisiji. “Heroj je možda prevelika riječ, ali Peter je stvarno riješio mnoge neriješene slučajeve i odradio je dobar posao”, kaže drugi čovjek u redu.
„On je bio protiv nepravde, bio je glas onih koji nisu imali svoj glas”, kaže Fatima. Ona se nada da će se sada nešto zaista promijeniti u Holandiji, jer vlada uvijek puno obećava, a malo čini. “Ne želim da njegova smrt bude uzaludna”, kaže ona, takođe strpljivo čekajući u redu.
Unutra, u pozorišnoj sali, postavljen je odar sa Peterom de Vrisom, a oko njega fotografije iz njegovog života i more cvijeća. Ljudi koji izlaze iz sale na osunčanu obalu Amstela često obrišu suzu.
Mnogo toga je pošlo naopako
Holanđani su duboko potreseni napadom usred Amsterdama. “Mnogo toga je išlo u pogrešnom smjeru posljednjih godina” kaže predsjednik policijskog sindikata ACP.
„Nije bilo dovoljno novca za policijski rad, a kriminal je samo potisnut u tamu. Iza zatvorenih vrata je cvjetao, a vlast je ignorisala ovakav razvoj događaja. Na kraju je došao ovaj tužni događaj sa Peterom...” objašnjava Gerit Van de Kemp. On, međutim, ne misli da je jedino vladino tolerisanje kriminala jedino odgovorno.
“Tamna strana slobode kretanja u Evropi, koja je tako dobra za našu ekonomiju, jeste i nesmetani rast organizovanog kriminala”.
On objašnjava da južnoitalijanske ili albanske grupe odvno rade prekogranično, i tome bi mogla parirati samo pojačana policijska saradnja. De Kemp smatra da je isto tako problematično to što građani gube povjerenje:
“Oni naprosto više ne vjeruju u to što im pričaju političari”. On smatra da je organizovani kriminal postao toliko finansijski moćan – kriminalne grupe odavno rade kao međunarodni koncerni i podrivaju legalnu ekonomiju da bi prikrili svoje ilegalne poslove - da bi samo velike investicije u policijski rad mogle doprinijeti njegovom suzbijanju.
Osumnjičeni je i dalje u pritvoru
Dvije osobe koje su odmah poslije napada na Petera de Vrisa uhapšene ostaće po odluci suda i dalje u pritvoru. Jedan od njih, dvadesetjednogodišnji napadač, porodično je povezan sa Tagijevim klanom. Toj kriminalnoj grupi pripisuju ubistvo jednog advokata 2019. i osnivanje evropskog narko-kartela.
Holandski državni tužilac pretpostavlja da je ubistvo novinara povezano upravo sa njegovim saznanjima o toj djelatnosti. Međutim, osumnjičena lica ne progovaraju, tako da su sve ovo samo pretpostavke.
Napad na nizozemskog reportera Petera de Vriesa potresao je cijelu Evropu. U EU se sloboda štampe uglavnom poštuje. No, ipak, i ovdje novinari sve češće postaju mete napada i atentata.
Foto: Getty Images/AFP/Stringer
Amsterdam u šoku
To se desilo u utorak navečer (6.7.21.) - usred Amsterdama. Peter de Vries, poznati reporter koji izvještava o zločinima i holandskoj mafiji, napušta tv-studio a potom ga nepoznati počinioci teško ranjavaju. Postoje jasni dokazi da iza napada stoji organizirani kriminal. Dvojica muškaraca uhapšena su samo nekoliko sati nakon pokušaja ubistva.
Foto: Evert Elzinga/ANP/picture alliance
Usred Evrope!
De Vries je izvještavao o organiziranom kriminalu u svojoj domovini i bio je savjetnik jednog krunskog svjedoka koji je trebao svjedočiti protiv međunarodno poznatog šefa gangsterskog klana. Prije nekoliko godina ubijen je brat tog svjedoka, kao i njegov advokat. De Vries, koji je pogođen sa više hitaca, trenutno se u jednoj amsterdamskoj bolnici bori za život.
Foto: ANP/imago images
Između nade i straha
"Tako nešto se ne može dogoditi usred Evrope!" - to je bila spontana reakcija mnogih Nizozemaca koji su došli na mjesto zločina na koje su, uz želje za oporavkom poznatog reportera, položili cvijeće. De Vries nije prvi novinar koji je bio meta atentata u Europskoj uniji.
Foto: Koen Van Weel/dpa/picture alliance
Tamo gdje je rođena "demokratia"
9. aprila 2021. Prije samo tri mjeseca, grčki novinar Giorgos Karaivaz ubijen je na ulici u atinskom predgrađu Alimos. Dvije maskirane osobe na motociklu ispalile su u njega ukupno deset hitaca. Karaivaz je bio iskusni reporter koji je izvještavao o organiziranom kriminalu i korupciji među grčkim zvaničnicima.
Malteška istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia izvještavala je o slučajevima korupcije u malteškoj politici i privredi. Ona je u oktobru 2017. godine ubijena u eksploziji automobila bombe. Jedan muškarac je, nakon priznavanja krivice, osuđen na 15 godina zatvora. Iza atentata je navodno stajao prominentni biznismen - njemu se takođe trenutno sudi.
Foto: picture-alliance/dpa/L. Klimkeit
Ubijen u sopstvenoj kući
Slovački istraživački novinar Ján Kuciak i njegova zaručnica Martina Kušnírová ubijeni su 21. februara. Ubistvo su izvršile naručene ubice. Ovaj slovački novinar izvještavao je o vezama između slovačkih političara i oligarha i organiziranog kriminala, utaji poreza i korupciji. Ubistvo je izazvalo ozbiljnu krizu vlade i dovelo do ostavke tadašnjeg premijera Fica.
Foto: Mikula Martin/dpa/picture alliance
"Oslobodite medije!"
2015. godine poljski novinar Lukasz Masiak ubijen je u kuglani. Prije svoje smrti, izvještavao je o korupciji, trgovini drogom, zagađenju i proizvoljnim hapšenjima. Poljska se našla na udaru kritika zbog sve većih ograničenja medijskih sloboda. Na slici su prikazani građani koji protestiraju protiv novog koraka poljske vlade protiv slobodnih medija.
Foto: Attila Husejnow/SOPA Images/ZUMAPRESS.com/picture alliance
Ja sam Charlie
Januara 2015. U terorističkom napadu na redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu ubijeno je 12 osoba, među kojima je bilo više novinara i karikaturosta. Stotine hiljada osoba su nakon toga protestirale širom svijeta pod motom "Je suis Charlie" za slobodu izražavanja i slobodu medija.
Foto: picture-alliance/dpa
Napad na turskog novinara u Berlinu
Napad na de Vriesa u utorak nije bio posljednji napad na novinare na tlu Evrope. Turskog novinara Erka Acarera, koji kritički izvještava o Erdoganu, samo dan kasnije (7.7.21.) napala su trojica muškaraca ispred njegove kuće u Berlinu. "Napadnut sam nožem i pesnicama“, objavio je on na Tweeteru. Napadači su mu prijetili da će se vratiti ukoliko ne prestane pisati o turskom predsjedniku.
Foto: twitter/eacarer
Reporteri s granicama?
Novinari u Evropi ne moraju se uvijek bojati za sopstveni život. Ali, njima se sve češće onemogućava da slobodno izvještavaju - bilo od strane agresivnih učesnika demonstracija ili restriktivnih snage sigurnosti, kao u Parizu za vrijeme okupljanja u znak protesta zbog pooštravanja francuskog zakona o sigurnosti.
Foto: Siegfried Modola/Getty Images
Nije idealno, ali ...
Uprkos svim problemima, Evropa ostaje sigurno utočište za mnoge novinare iz različitih zemalja. Upravo u Evropskoj uniji trenutno žive mnogi novinari iz neevropskih zemalja, kojima bi u njihovim zemljama bilo puno teže raditi svoj posao slobodno i bez straha. Medijska sloboda i sloboda izražavanja i dalje su jedan od temelja Evropske unije.