Posljednji podaci kojima raspolaže Evropska komisija pokazuju da je u nekim članicama EU došlo do povećanog priliva potražilaca azila iz zemalja Zapadnog Balkana. Nakon izvještaja grupe Evropske komisije za nadgledanje sprovođenja vizne liberalizacije, komesarka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom zatražila je od ministara unutrašnjih poslova Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije da učine sve što mogu kako bi se izbjegao negativan razvoj situacije koji bi mogao da ugrozi proces vizne liberalizacije. Iz Evropske komisije, za Dojče vele, još jednom naglašavaju važnost slobode kretanja ljudi, ali i dodaju da bezvizni režim dolazi sa jasnom odgovornošću da se izbjegne zloupotreba tog sistema.

Portparol komesarke Malmstrom, Mikaele Ćerkone kaže da je poslano pismo ministrima unutrašnjih poslova navedenih zemalja. „Upozorili smo na porast broja zahtjeva za azil, ali i na to da moraju da urade najviše što mogu kako bi se spriječile moguće zloupotrebe. Komesarka Malmstrom je bila potpuno jasna. Ona će se za 3 dana, na konferenciji o Balkanu, sastati sa ministrima iz regiona, a to će biti propraćeno i sastankom visokih zvaničnika direkcije za unutrašnja pitanja Evropske komisije sa administracijama navedenih zemalja, kako bi se sagledala situacija“, najavio je Ćerkone za Dojče vele.

"Azilanti" tvrde da dolaze iz BiH

Iako u Evropskoj komisiji nisu željeli da daju detaljnije informacije o tome iz kojih zemalja Zapadnog Balkana dolazi najveći broj potencijalnih azilanta, već govore o „opštem povećanju broja zahtjeva iz regiona“, izvori iz belgijskog Ureda za imigrante navode da se u posljednja dva mjeseca broj potražilaca azila iz BiH duplo povećao. Od te cifre, koja se trenutno kreće između 70 i 80 novih zahtjeva mjesečno, belgijske vlasti kažu da veliki broj potencijalnih azilanata ne posjeduje dokumenta već da se predstavljaju kao državljani BiH.

Pretpostavka je da, zbog problema koji su prošle godine postojali sa „lažnim azilantima“ iz Srbije i Makedonije u EU, novopridošli potražioci azila smatraju da će imati više šanse da dobiju azil ako se predstave da su iz neke druge zemlje. Sa druge strane i prošle godine bio je primjetan trend porasta zahtjeva za azil pred zimski period. Par mjeseci potrebnih za obradu zahtjeva, dovoljni su  za uglavnom siromašne lažne azilante da prezime u nekom od namjenskih centara u zemljama EU.

Saradnja dobra ali mora biti bolja

U Evropskoj komisiji dodaju i da su dosada bili primjetni napori koje su vlasti zemalja Zapadnog Balkana činile kako bi obavijestile svoje građane o pravima, ali i obavezama koje proističu iz vizne liberalizacije. Ćerkone još jednom podsjeća na odgovornost u izbjegavanju zloupotreba tog sistema: „ Za sada postoji dobra saradnja, ali je jasno i to da više mora biti urađeno kako bi se izbjegao trend povećanja broja potražilaca azila koji bi mogao da napravi probleme kako za zemlje članice EU, tako i za zemlje koje su dobile viznu liberalizaciju“, zaključuje Ćerkone u razgovoru za Dojče vele.

 

Autorka: Marina Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose