Projekat Južne gasne interkonekcije trebao je da počne sa realizacijom prije tri godine, ali se zbog sporenja u čijim rukama će biti ventil, cijeli proces odugovlači. Toliko da je američki državni sekretar Entoni Blinken, zatražio da se izvrši pritisak na prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića, tražeći i od njegove centrale u Zagrebu da se ovo pitanje što prije ubrza.

- pročitajte i ovo:  Gasna (Inter)konekcija Banjaluke i Širokog Brijega

Američke note

„S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na lidera HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju“, navodi Blinken u pismu šefovima diplomatije u BiH i Hrvatskoj, Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu.

Blinken tvrdi da zahtjevi Čovića da se formira posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru za realizaciju izgradnje gasovoda kroz BiH, predstavlja „dupliranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekat“.

„Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU“, navodi Blinken.

Iako se radi o drugom upozorenju, s obzirom da je slično još prošle godine uputio američki ambasador u BiH Majkl Marfi, za Hrvate u BiH je ta priča kako tvrde završena. Ranije je formirano preduzeće „Plinovod južna interkonekcija“ sa sjedištem u Posušju, ali su prošle godine hrvatski političarki predstavnici u Parlamentu Federacije BiH, uložili amandmane na Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Zatražili su da se riječi „BH-Gas d.o.o. Sarajevo“ zamjene riječima, „Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar“, što znači da se sarajevska kompanija izbacuje iz jednačine upravljanja cijelim projektom.

Prijedlog nije prošao, a zakon o Južnoj interkonekciji još je u ladici. Blinken je u pismu zatražio od entitetskog parlamenta da se usvoji zakon u kojem će funkciju gasnog operatera obavljati isključivo kompanija BH Gas. Čović tvrdi da neće odustati i da je stvar jasna.

Sankcije za Čovića?

„Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je gas upravlja neko drugi s različitim mogućim strategijama bi bilo politički naivno. Ja nisam voljan tako nešto uraditi. Ne bih želio da sutra neko zbog političke krize zatvori plin u Sarajevu onima u Posušju“, rekao je Čović, reagujući na Blinkenovo pismo koje bi, kako se navodi u diplomatskim krugovima moglo biti prethodnica sankcija Draganu Čoviću, ukoliko se zahtjevi na uvaže.

Kontrola ventila brine i Sarajevo. Upravo političko razmimoilaženje je bilo problem i u svim ranijim slučajevima snabdijevanja BiH gasom, bilo da se radi o ruskom gasu koji preko Srbije ulazi u BiH ili Južna interkonekcija.

„Blinkenovo pismo je zadnje upozorenje prije onoga što bi moglo biti u smislu reakcije američke administracije“, kaže Almir Bečarević, stručnjak u oblasti energetike, navodeći da pritisak Amerikanaca ne vidi kao njihov finansijski interes da preko LNG terminala na Krku uđu u BiH, već isključivo kao alternativa ruskom gasu.

„Ovdje se želi omogućiti sigurnost snabdijevanja ovog regiona preko gasnog terminala na Krku, tako da se dobije mogućnost izbora“, kaže Bečarević.

Jedan dobitnik

Prelazak na tzv. ukapljeni gas u Evropi koji dolazi iz Amerike, već je značajno povećao njegovu cijenu zbog samog načina distribucije, kaže ekonomisti. Odustajanje od ruskog gasa pogodovalo je samo Amerikancima, čiji gas se transportuje a zatim pretvara u dalju distribuciju na LNG terminalima, što dodatno podiže cijenu.

„Moramo biti svjesni da nema alternative snabdijevanju gasom iz Rusije. Ova alternativa preko Amerike nije isplativa, jer se troši energija za njegovo pretvaranje, što je nepotreban trošak. Taj način isporuke može se koristiti samo u interventnim isporukama. Svaka druga dugoročna distribucija je suluda“, rekao je ranije za DW, ekonomista Zoran Pavlović.

„Snabdijevanje gasom u BiH se svodi na geopolitičko pitanje, odnosno želju Zapada da BiH dobije alternativne izvore“, kaže stručnjak za energetiku i član Centra za održivu i energetsku tranziciju RESET Damir Miljević, postavljajući pitanje za čije interese se u ovakvim uslovim grade gasovodi.

„Nevjerovatno je davati novac na nešto što će se za 10-15 godina izbacivati iz upotrebe, s obzirom na prelazak na obnovljive izvore energije. Amerika je „nagovorila“ Evropu da pređe na ukapljeni gas. U ovom ratu između Rusije i Ukrajine, jedini dobitnik su SAD“, zaključuje Miljević.

Politički ventili

U takvim uslovima i pritiscima teško da će se BiH „odbraniti“, ali je sada samo pitanje da li će taj alternativni tok gasovoda voditi Hrvati ili već postojeće preduzeće BH Gas iz Sarajeva.

Prije tri godine BiH se prebacila na gasovod Rusija-Turska-Bugarska i dalje preko Srbije, odakle na jednoj tački ulazi u BiH: Šepak kod Zvornika. „Energoinvest“ iz Sarajeva uvoznik je gasa za Federaciju BiH, a taj posao za Republiku Srpsku obavlja kompanija Gas-Res iz Banjaluke. Kompanija Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva, vlasnik je dijela gasovoda od 40 kilometara u RS, kojim se ruskim gasom snabdijeva najveći potrošač - Sarajevo. Nakon što je krajem decembra istekao ugovor o snabdijevanju, a stigao zahtjev iz RS o povećanju cijene gasa za transport, oglasio se direktor Sarajevo-gasa Nedeljko Elek.

„Upravo me zvao predsjednik Republike Srpske Dodik. Uvažavajući predsjednikov zahtjev, preduzeće Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva neće sutra isključiti gas komšijama. Srećnu Novu godinu Sarajlijama želimo uz ruski gas od predsjednika Dodika i kolektiva iz Istočnog Sarajeva”, naveo je Elek zadnjeg dana prošle godine, nakon što je najavio da bi isporuka mogla biti obustavljena zbog nepotpisivanja ugovora.

„To je taj prokleti ventil, gdje ljudi dobiju neku moć da se zavrtanjem ventila osjećaju važnim. I što se tiče juga, tu je pitanje šta neko želi da napravi. Korist od kopanja na 160 kilometara trase, a sa druge strane je korištenje tog ventila i bojim se da neko pravi ambijent da mu ventil koristi za političke stvari“, kaže Bečarević.

Evropski paravan

Pismo Blinkena dobio je i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman (HDZ), koji je u diplomatskom odgovoru pokušao da objasni značaj Južne interkonekcije. Nije vidio u Čoviću nikakav problem, već ponovio da je Hrvatski narodni sabor na čijem čelu je Čović, ocijenio strateški veoma značajnim izgradnju ovog gasovoda za evropske integracije.

„Naš aktivni stav je da podstičemo sve aktere uz BiH za iznalaženje optimalnog rješenja za ostvarenje projekta Južne gasne interkonekcije“, rekao je Grlić Radman, komentarišući Blinkenovo pismo.

„Šta Amerikanci žele, to je teško znati“, kaže energetski stručnjak iz Zagreba Igor Dekanić. U ovakvim geopolitičkim uslovima, jasno je da je bitan i trgovački i geopolitički uticaji u svim energetskim infrastrukturnim projektima.

„Vjerovatno Amerikanci to žele, ali kako će se to završiti, to zavisi od uslova na terenu. Niko nikome ne može zabraniti osnivanje kompanije u tržišnim uslovima. Ali očito je da se vodi bitka o nekim budućim uticajima u gasnoj mreži cijele ovog dijela Evrope“, kaže Dekanić, navodeći da je Amerikancima prioritet izbaciti Ruse iz gasne jednačine.

Dodik uz Čovića

Šta Amerikanci žele, pita se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koga je zabrinulo američko miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, ali i pritisci na njegovo koalicionog partnera, Dragana Čovića.

„Informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova BiH i od njega direktno traži da osigura realizaciju projekta Južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je u pitanju njihov interes i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Kristijanom Šmitom, da bude njihov lični zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH“, naveo je Dodik, koji nema mogućnost direktne blokade zakona o južnoj interkonekciji u Parlamentu Federacije, ali su kroz ostala pitanja moguća uslovljavanja tokom pregovora o ključnim reformskim pitanjima na državnom nivou.

Za predstavnike Trojke stvar je potpuno jasna, posebno nakon Blinkenovog pisma. Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković (NiP) pozdravlja interes američke administracije da se krene u realizaciju Južne gasne interkonekcije.

„Oni (Amerikanci) se takođe slažu sa nama da bi ta infrastruktura trebala biti riješena na entitetskom i državnom nivou, nikako praviti neke nove kantonalne priče“, rekao je Konaković.

BiH nema ni skladište za gas

Predsjednik Hrvatskog udruženja za gas Dalibor Pudić, kaže da rješenje pitanja Južne interkonekcije u BiH treba da bude stvar unutrašnjeg dogovora ove zemlje.

„Nesporno je da Hrvatska ima interes da gas iz LNG terminala dođe do BiH, ali u cijelom ovom procesu interesi svih bi trebali biti zadovoljeni kako bi se omogućio alternativni pravac gasovoda. Ako to bude dosadašnja kompanija, u nju bi trebale biti uključene sve strane“, smatra Pudić.

BiH je prije 15 godina trošila oko 400 miliona kubnih metara gasa. Danas je taj broj oko 300 miliona - 250 Federacija Bosne i Hercegovine i oko 50 miliona za tržište Republike Srpske. Zanimljivo je da BiH nema ni skladište za gas, a inicijativa za podzemno skladište u Tuzli pokrenuta je prije 20 godina, međutim nikada nije realizovana. Prema riječima stručnjaka, isplativost izgradnje dolazi tek kada uvoz gasa pređe količinu od 500 miliona kubika godišnje.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu