Još neposredno prije početka samita NATO-a u Washingtonujedan diplomat se žalio na navodne pokušaje razvodnjavanja završne izjave. Drugi je najavljivao da će iz Washingtona biti poslan jasan signal i Kijevu i Moskvi.

Na kraju su se predsjednici država i vlada već na svojoj prvoj sjednici dogovorili da će podržati Ukrajinu „na njezinom nepovratnom putu prema punopravnom članstvu u euroatlantskoj integraciji, uključujući i članstvo u NATO-u."

Potrebne daljnje reforme

Istovremeno se u izjavi ukazuje na to da je vlada u Kijevu već provela važne reforme na području demokracije, gospodarstva i sigurnosti. Ta „nužna nastojanja" moraju biti nastavljena, kaže se.

Što će se dogoditi ako Ukrajina ne provede te reforme, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nije mogao dati zadovoljavajući odgovor na konferenciji za medije. Ali je rekao da je to jasna poruka „da stvarno želimo članstvo Ukrajine i da ćemo surađivati s Ukrajinom kako bismo postigli taj cilj". 

Je li ta izjava „divovski napredak"?

Za organizaciju koja odluke donosi konsenzusom, kao što je NATO, ova izjava je „velika stvar", napisala je Rachel Rizzo, sigurnosna stručnjakinja američkog instituta Atlantic Council. 

U tom dokumentu se Rusiju označava „velikom prijetnjom za sigurnost partnera u Savezu". Kinu NATO naziva „ključnim pomagačem" u ruskom agresorskom ratu. Od Kine se zahtijeva da odmah obustavi svaku materijalnu i političku pomoć Rusiji u ratu, navodeći da to obuhvaća i civilna sredstva koja se mogu koristiti u vojne svrhe kao i sirovine koje koriste ruskoj ratnoj industriji. 

Kina je upozorila NATO da ne „provocira konfrontaciju" zbog odnosa Narodne Republike s Rusijom. NATO bi trebao više pridonijeti miru i stabilnosti u svijetu, kaže se u izjavi jednoga glasnogovornika kineske misije pri Europskoj uniji.

Kinesko vodstvo još nije osudilo rusku agresiju na Ukrajinu, a Moskvi isporučuje sredstva koja se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe. Odnosi Kine i Rusije su intenzivirani nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

Stručnjakinja za sigurnost Rizzo upozorila je da u izjavi nema odgovora na ključna pitanja, kao što je pitanje „što će se dogoditi do konačnog članstva Ukrajine u NATO-u, do čega mogu proći desetljeća".

Izjava sa samita „ide u pravom smjeru" i nadilazi ono što je Ukrajini obećano prije godinu dana na samitu u Vilniusu, kaže Michal Baranowski u izjavi za DW u Wahingtonu, vanjskopolitički stručnjak organizacije German Marshall Funds (GMF). Ali on smatra da ta izjava „nije veliki napredak".

Most prema članstvu Ukrajine u NATO-u

Puno važnijim Baranowski smatra paket pomoći Ukrajini koji je dogovoren u Washingtonu. NATO to naziva „mostom prema članstvu" Ukrajine. Predsjednici država i vlada članica NATO-a obećali su vojnu pomoć Ukrajini vrijednu najmanje 40 milijardi eura u idućoj godini.

Europljani bi osim toga trebali preuzeti veću odgovornost u pružanju vojne pomoći. U njemačkom Wiesbadenu će biti uspostavljen novi glavni stožer koji će koordinirati isporuke oružja Ukrajini i izobrazbu ukrajinskih vojnika. 

Trumpov plan za Kijev

NATO tako želi dugoročno osigurati vojnu pomoć Ukrajini, prije svega za slučaj da Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u u studenom. Trump je u više navrta rekao da rat u Ukrajini namjerava okončati za 24 sata. Mnogi u NATO-u strahuju da bi on Rusiji obećao područja koja je okupirala u Ukrajini ili da bi obustavio američku vojnu pomoć Kijevu.

Već za svoga prvoga mandata Trump je dovodio u pitanje NATO i kritizirao Njemačku zbog premalih izdataka za obranu. U međuvremenu Njemačka ispunjava obvezu dogovorenu u NATO-u i za obranu izdvaja 2,1 posto svoga BDP-a.

Obećani dodatni protuzračni obrambeni sustavi

Njemački savezni kancelar Olaf Scholz se u Washingtonu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je Njemačkoj zahvalio za vojnu pomoć. „Hvala, Olafe, za zračnu obranu." Njemačka, SAD i drugi saveznici obećali su Ukrajini dodatne proturaketne obrambene sustave Patriot.

Danska i Nizozemska su osim toga počele s isporukama borbenih zrakoplova F-16. Ukrajina će do ljeta imati zrakoplove F-16 koji mogu djelovati, kaže se u zajedničkoj izjavi.

Ovog četvrtka će Zelenski sudjelovati na zajedničkoj sjednici predsjednika država i vlada članica NATO-a. Službeni poziv za članstvo, kojem se nadao, on neće dobiti. SAD i Njemačka su protiv toga tako dugo dok traje rat zbog straha od konfrontacije s Rusijom. Stručnjak za NATO Baranowski naglašava, međutim, da je dogovorena pomoć značajna i opsežna. I Rachel Rizzo iz Atlantic Councila konstatira da most prema članstvu konačno dobiva oblik.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu