Velika većina Nijemaca podupire odluku svoje vlade da Ukrajini ne isporučuje oružje. U ispitivanju koje je proveo institut za istraživanje javnog mnijenja YouGov 59 posto ispitanika je podržalo odluku Savezne vlade da Ukrajini ne isporuči nikakvo oružje za obranu od mogućega ruskog napada. Samo 20 posto izjasnilo se za isporuke oružja. 21 posto nije se htjelo izjasniti u vezi s time. Ukrajina bi htjela od Njemačke dobiti ratne brodove i sustave za protuzračnu obranu.

Kijev ne skriva razočaranje njemačkom politikom. Ukrajina smatra da joj prijeti nova agresija Rusije. Zgražanje u Ukrajini izazvala je i izjava inspektora njemačke mornarice Kaya-Achima Schönbacha, koji je u međuvremenu podnio ostavku nakon izjave da Ukrajina nikad neće dobiti natrag poluotok Krim koji je 2014. okupirala i anektirala Rusija. Schönbachova ostavka nije, međutim, umirila Ukrajince. 

„Vrijeme je za istinu"

Sve to je potaklo ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu na kritičnu ocjenu bilateralnih odnosa. „Njemačka je od 2014. puno učinila za Ukrajinu kako bi potakla pritisak (na Rusiju, op. ur.) sankcijama, kako bi poduprla ukrajinske reforme i potpomogla ukrajinsko gospodarstvo", izjavio je Kuleba za ukrajinsku postaju ICTV. Ali, u svakoj krizi dođe do trenutka istine, kaže on. „Sad smo kod Njemačke došli do toga trenutka istine i to kod niza temeljno važnih pitanja, što se tiče sigurnosti i budućnosti Ukrajine kao samostalne države", naglasio je Kuleba.

Među ta pitanja, s ukrajinskoga gledišta, pripadaju njemačka potpora oštrijim sankcijama protiv Rusije, plinovod Sjeverni tok 2 i isporuka oružja. „Radi se o bilateralnim isporukama oružja, od Njemačke Ukrajini, ali i o njemačkom dopuštenju trećim državama da Ukrajini prodaju oružje kupljeno od Njemačke. Radi se i o njemačkom pristanku da Ukrajina kupuje oružje preko NATO-a. Kod tih pitanja ne bi smjelo biti blokade od strane Njemačke", smatra Kuleba. Prema medijskim izvještajima Berlin nije dopustio Estoniji da Ukrajini isporuči stare haubice koje su nekad korištene u vojsci bivšeg DDR-a.

Poziv Njemačkoj da razmisli o politici prema Ukrajini

Već u prosincu prošle godine ukrajinski ministar obrane Oleksij Resnikov je optužio Njemačku da sprječava isporuke oružja Ukrajini preko NATO-a. „Oni grade plinovod Sjeverni tok 2 i istovremeno blokiraju naše naoružavanje za samoobranu. To je prilično nefer", izjavio je Resnikov ukrajinskim medijima. Te upozorio da strategija „da s Rusiju ne provocira" neće biti uspješna.

Ukrajinski parlament je u međuvremenu pozvao UN, Europski parlament, vlade i parlamente drugih zemalja kao i parlamentarne skupštine međunarodnih organizacija da konačno priznaju europsku perspektivu kojoj teži Ukrajina i odrede vrijeme za njezin pristup NATO-u.

A parlamentarni odbori za europsku integraciju i vanjske poslove su uputili zajedničko pismo Njemačkom Bundestagu. U njemu zahtijevaju da razmisle o njemačkoj politici prema Ukrajini s obzirom na rusku prijetnju. „Neodgovorno je i kratkovidno da nas se ne naoruža i da se čak u tomu sprječava naše partnere. Sva dosadašnja opravdavanja te politike nisu uvjerljiva. To nije politika smirivanja nego predstavlja ohrabrivanje na rat", kaže se u tom pismu. 

„Ukrajina nikad neće napasti druge zemlje"

Zastupnica vladajuće stranke u Ukrajini „Sluge naroda" i dopredsjednica Odbora za vanjske poslova Marina Bardina izjavila je za DW da ona i njezine kolege od Njemačkog Bundestaga očekuju u prvom redu diplomatsku pomoć za pooštrenje sankcija protiv Rusije.

Irina Heraščenko je u razgovoru za DW izrazila zabrinutost zbog toga što Berlin ne samo ne isporučuje oružje nego i sprječava druge zemlje da to učine. Ona je predsjednica zastupničkog kluba stranke „Europska solidarnost" i članica vanjskopolitičkog odbora. „I Ukrajina je prije za diplomaciju nego za oružje. Ukrajina nikad neće upotrijebiti oružje protiv drugih zemalja, dok se protiv nas već osam godina koristi oružje. Mi imamo pravo na obranu. Jamci europskog morala i vrijednosti moraju s time biti na čistu", kaže Irina Heraščenko.

Na jednu drugu stvar ukazuje Valerij Hnatenko, zastupnik stranke „Oporbena platforma – za život", koja je druga po jačini u ukrajinskom parlamentu. Hnatenko to smatra poniženjem da Ukrajina moli Zapad za oružje, jer ona je nekoć sama izvozila oružje. „Sadašnja politika naše države je kriva. U 30 godina smo sve uništili što smo naslijedili 1991. iz Sovjetskog Saveza", kaže Hnatenko.

„Ukazati na proturječnosti u njemačkom držanju"

Političara s proruskim stajalištima nema samo u Ukrajini, nego i u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama, kaže ukrajinski politolog Volodimir Fezenko u razgovoru za DW. Po njegovom mišljenju Kijev bi trebao dalje aktivno graditi partnerstvo s Njemačkom, ali se ne ustezati od postavljanja zahtjeva i kritiziranja postupaka službenog Berlina.

„Za vrijeme bivše ukrajinske vlade načelno je bila nedopuštena bilo kakva javna kritika Njemačke i zapadnih partnera", kaže Fezenko. Ali, to nije bilo od koristi. „Moramo partnerski i prijateljski ukazati na teške proturječnosti koje dolaze do izražaja u stajalištu njemačkih službenih predstavnika." Jer to stajalište koristi Rusiji, a šteti Ukrajini, kaže Fezenko.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.