Posljednjih sedmica se opet sve više raspravlja o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. Primjeri su takozvana “mirovna misija” mađarskog premijera Viktora Orbana, koju je on sproveo na svoju ruku, kao i izjava američkog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da će “završiti rat u roku od 24 sata”. A bivši britanski premijer Boris Džonson je u vezi s mirovnim planom doveo teritorijalnu realnost prije februara 2022., kada je počela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a dijelovi Luganska i Donjecka okupirani.

Ali pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa. Do sada su ukrajinski predstavnici vlasti najčešće izbjegavali takve formulacije. Zvanični Kijev insistira na granicama iz 1991.

“Da li će predsjednik Ukrajine nastaviti rat s daljim žrtvama i razaranjima ili će morati razmotriti mogući teritorijalni kompromis s Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz Amerike u slučaju Trampove pobjede? Kako će se objasniti sopstvenom stanovništvu da se mora odreći dijelova teritorije, za koje je živote dalo hiljade naših junačkih boraca?”, rekao je Kličko u intervjuu za list Korijere dela sera (Corriere della Sera). On je rekao da bi u takvom slučaju predsjednik Volodimir Zelenski vjerovatno morao organizirati referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima.

Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima? I da li je to uopšte prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?

Politički obračun u Kijevu?

Direktor kijevskog Centra za politička istraživanja "Penta", Volodimir Fesenko označava izjave kijevskog gradonačelnika kao “pogrešan start”, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori već samo inicijative i planovi koji nisu baš dobra osnova za pregovore. On je dodao da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna s predsjednikom Zelenskim s kojim je godinama u sukobu.

“Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora”, kaže Fesenko. On dodaje da je ionako nemoguće da se sklopi tajni sporazum, jer bi on ionako morao biti sproveden u djelo uz podršku društva. “Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke”.

Rodžer Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sjedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dvije teške ratne godine natjerale pojedine ukrajinske političare da progovore o mogućim teritorijalnim ustupcima. “To što takve riječi čujemo iz usta ličnosti kao što je gradonačelnik Kličko jeste priznanje da zemlji predstoje teške političke odluke”, kaže ovaj stručnjak. On dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutrašnjepolitički test s ciljem da se sazna do koje mjere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.

Prema riječima Hiltona Kličko nikada nije krio da želi postati predsjednik, pa koristi priliku da temom mirnog razrješenja sukoba ostvari politički dobitak. Hilton smatra da bi teritorijalni ustupci bili loši i za Evropu.

“Mislim da najveći broj zapadnih saveznika ne bi prihvatili da se Ukrajina odrekne nekog dijela teritorije, jer bi to Evropi donijelo niz nejrešivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime, koji žele da protivpravno pripoje neka područja”, kaže ovaj stručnjak.

Na koje ustupke bi pristalo ukrajinsko društvo?

Prema anketama od proljeća 2023. raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Maja ove godine njih je bilo 32 posto, a maja 2023. bilo ih je svega deset posto. Većina ispitanika, njih 55 posto, jeste protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su ovomjesečni podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).

Ako uporedimo brojke iz perioda između maja 2022. i maja 2023. tada je svega osam do deset posto ispitanika bilo spremno za teritorijalne kompromise, a ogromna većina - od 82 do 87 posto - bila je protiv bilo kakvih ustupaka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu