U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom. Predsjednik Volodimir Zelenski stalno je u prošlosti odbijao moguće dogovore s aktualnim ruskim vodstvom, te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom isključeni. Sada se situacija očito mijenja. Zelenski vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom "mirovnom summitu", koji Ukrajina planira održati u novembru.

Je li vrijeme za pregovore?

Istodobno, 44 ​​posto Ukrajinaca iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih razgovora između Kijeva i Moskve. 35 posto smatra da nema razloga za početak mirovnih pregovora, a 21 posto je neodlučno, prema rezultatima ankete, koju je proveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po nalogu internetskog portala ZN.UA od 20. do 28. juna 2024. godine.

Međutim, prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja, Ukrajinci su kategorički protiv toga da Ukrajina ispuni nedavne Putinove uvjete za okončanje rata. Gotovo 83 posto ispitanih odbacuje povlačenje ukrajinskih trupa iz preostalih dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 posto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 posto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji. 

Kada je riječ o neutralnom i nesvrstanom statusu Ukrajine, bez posjedovanja nuklearnog oružja, stav stanovništva u područjima pod kontrolom Kijeva je manje jasan. Protiv takvog statusa je 58 posto ispitanih, a za je 22 posto.

Na pitanje, koji je minimalni uvjet za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 posto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacijskih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 posto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 posto ima suprotno mišljenje, još 25 posto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

"To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi zbog rata ne znaju kakve perspektive imaju oni i njihova zemlja. Upravo to signaliziraju takvi paradoksalni odgovori", smatra Oleh Saakjan, politolog i suosnivač "Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju". Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori da se stanovništvo mobilizira i stvori jedinstvo iscrpljeni jer su usmjereni na kratki rat: "Upali smo u dugi rat, a da ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uvjetima stalnog rata ili opasnosti od rata." 

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno "za vrijeme poslije rata", poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati. "Mobilizacija, zlouporaba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja i odbrana - sve je to trenutno izuzetno aktualno za društvo, jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istodobno, društvo želi pobjedu, ali niko ne zna, kako se to može postići", objašnjava Saakjan.

Ihor Rejterović sa Univerziteta Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktički ne spominje granice iz 1991. kao preduvjet za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima. To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za DW: "To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovica kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju, koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti."

Kako živjeti u ratnim uvjetima?

Kako bi pridobila potporu Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uvjetima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi. Pritom su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva, koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. „Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci, s kojima je razgovarao DW, su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne, kako bi ukrajinsko vodstvo moglo jasno formulirati moguće opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi "mirovni samit". Prema njihovom mišljenju te ankete bi uz to ukrajinskom vodstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu.

Adaptacija s ukrajinskog: Markian Ostapčuk

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu