Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima je upozoravao na masovne ruske vazdušne udare tokom zime. Već tokom kasne jeseni, Rusija je sve više koristila dronove, a 29. decembra je izvela najveći napad od početka invazije – sa više od 100 različitih projektila i čitavim rojevima dronova.

Samo u Kijevu je poginulo tridesetak ljudi. Decembar je bio rekordan mjesec sa upotrebom oko 700 dronova. Cilj napada nije bio samo glavni grad, već i veliki gradovi Harkov, Dnjepar, Odesa, Herson i Lavov.

Neposredno prije početka nove godine, Ukrajina je napala rusku Crnomorsku flotu na anektiranom Krimu, pogodivši desantni brod. Nekoliko puta su napadnuti i ciljevi u ruskom gradu Belgorodu, u blizini ukrajinske granice. Prema ruskim informacijama, u tim napadima je poginulo više od dvadesetoro ljudi.

Nejasno je da li postoji veza, da li je ruski napad krajem decembra bio neka vrsta odmazde. Činjenica je da je Rusija superiornija od Ukrajine kada su u pitanju vazdušni napadi, jer raspolaže sa više naoružanja. Dalji napadi uslijedili su prvih dana januara.

Deset sekundi za obaranje drona

Broj ukrajinskih žrtava mogao je biti mnogo veći, ali je protivvazdušna odbrana uspjela da obori većinu projektila i dronova. Prema ukrajinskim informacijama, presretnute su i najsavremenije ruske hipersonične rakete tipa Kinžal.

Ukrajina mora da zaštiti i svoje trupe na frontu dugom više od hiljadu kilometara, kao i vojne i civilne objekte duboko u unutrašnjosti zemlje i zato mora biti štedljiva.

Skuplji zapadni sistemi protivvazdušne odbrane obično se koriste samo protiv ruskih projektila u unutrašnjosti zemlje. Za lov na jeftine iranske bespilotne letjelice tipa Šahed 136 koriste se, između ostalog, protivavionski tenkovi Gepard koje je isporučila Njemačka.

Takođe se koriste i takozvane mobilne grupe. To su uglavnom ukrajinski vojnici na pikap-vozilima, naoružani lakim prenosivim sistemima protivvazdušne odbrane ili čak mitraljezima.

„Kada 'Šahed' proleti, mobilna grupa ima deset sekundi da ga pronađe i pogodi raketom kratkog dometa vazduh-zemlja koje se ispaljuju s ramena", objašnjava za DW portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurij Ihnat.

Kao i sa drugim oružjem, Ukrajina ima mješavinu sovjetskih i zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Zapadni partneri šalju kako stare, tako i moderne i efikasne sisteme, uključujući američke Patriote i njemačke IRIS-T.

Prema zvaničnim podacima, Kijev raspolaže sa po tri baterije tog oružja, a očekuje ih još.

Velika zavisnost od Zapada

Zahvaljujući podršci Zapada, Ukrajina je posebno jaka u protivvazdušnoj odbrani. U isto vrijeme, međutim, postoji i velika slabost, jer svi sistemi imaju nešto zajedničko: rakete koje su za njih potrebne su rijetke.

Čak se i sovjetska municija nabavlja na Zapadu, na primjer u Bugarskoj i Slovačkoj, kaže portparol vazduhoplovstva Ihnat: „Mi danas ne proizvodimo municiju za protivvazdušnu odbranu. Potrebne su velike količine za obaranje projektila i dronova."

Postoji još jedan problem. Moderne zapadne rakete, poput onih za sistem Patriot, su skupe, složene i proizvode se sporo. Osim toga, trenutno gotovo da nema pomoći iz SAD, gdje republikanci u Kongresu blokiraju dodatni paket pomoći vrijedan više milijardi dolara.

Ostaje tajna koliko Ukrajina još ima protivvazdušnih raketa da odbije nove ruske napade. Najnovija dejstva ne daju razloga za pretpostavku da ih Ukrajina štedi, rekao je za DW ukrajinski vojni stručnjak Oleksandar Musijenko. Međutim, potrebe još nisu zadovoljene.

Za mobilne grupe ima dovoljno municije „da izdrže sljedeće žestoke napade", rekao je u srijedu ukrajinski general Serhij Najev za agenciju AFP. Srednjoročno i dugoročno, biće potrebno više zaliha.

Stručnjak: Slijede još ozbiljniji napadi

Ukrajina trenutno obara oko 85 odsto ruskih raketa i bespilotnih letjelica, rekao je nedavno komandant ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk.

Zapadni stručnjaci poput Gustava Gresela iz Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) ukazuju na razlike u zavisnosti od vrste napada. Stopa obaranja je veća kod pojedinačnih napada i niža – oko 70 odsto – kod masovnih napada, rekao je Gresel za DW.

Tokom ljetnih i jesenjih mjeseci činilo se da Moskva želi da uštedi na skupljim projektilima i da ih rijeđe koristi. Prema procjenama ukrajinskih tajnih službi, Rusija može mjesečno da proizvede ukupno oko sto projektila različitih tipova, ali će taj broj vjerovatno rasti. Takođe se povećava i proizvodnja ruskih bespilotnih letjelica.

Ništa ne ukazuje na to da će vazdušni napadi na Ukrajinu postati rjeđi. Stručnjak Musijenko smatra da bi uskoro mogao da uslijedi još koji veliki napad poput posljednjeg.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu