Ekonomska situacija u Hrvatskoj je ionako teška: postoje velika zaduženost i višegodišnja recesija, a više od 20 odsto stanovništva je nezaposleno.

Tako i lice Mije Vukušića djeluje zabrinuto kada gleda na novi granični prelaz kod Neuma. Ovaj hrvatski uzgajivač mandarina se boji da će nakon pristupa EU, zbog carina, njegove mandarine za kupce u susjednoj BiH biti preskupe. Granica Hrvatske prema BiH će od 1. jula biti nova spoljna granica EU - ona će ubuduće razdvajati dosadašnji zajednički ekonomski prostor te dvije zemlje.

Mijo Vukušić kaže kako vjeruje da će nakon ulaska u EU proizvodi iz Hrvatske postati skuplji u državama CEFTA-e, odnosno na istoku Evrope.

Šta nakon izlaska iz CEFTA-e?

CEFTA je slobodna trgovinska zona Balkana - dugo podržavana od strane EU, kao sredstvo za podstrek privredi, ali i za očuvanje mira u tom nekadašnjem ratnom regionu.

Kao članica EU, Hrvatska će međutim morati napustiti CEFTA-u. Zbog toga će se ubuduće na mandarine iz hrvatske delte Neretve, uskoro morati plaćati carina od 20 odsto. Veliki gubici za trgovca Miju Vukušića, jer drugih kupaca zasad nema, naglašava i trgovac na veliko Jerko Soče iz tvrtke za distribuciju voća i povrća Jasenska: "Alternativna tržišta bi bila EU, Zapadna Evropa. Međutim, pitanje je kako dostići standarde koji tamo vrijede. To će biti vrlo teško!"

Hrvatska je osam godina vodila pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Uzgajivači voća i povrća još međutim nisu potpuno spremni za članstvo. Hrvatska nije dogovorila fleksibilna prelazna rješenja za balkansko tržište.

Na pomolu spor sa BiH

U Briselu nastoje da barem ograniče štetu koja će nastati za Hrvatsku. Direktor Opšte uprave za proširenje EU Stefano Sanino zatražio je od Vijeća ministara BiH da Hrvatskoj i nakon 1. jula omogući izvoz roba u BiH po dosadašnjem bescarinskom režimu. Agencija Hina prenosi kako su joj u Vijeću ministara BiH prenijeli da će BiH insistirati na zaštiti domaćeg tržišta. Vlasti BiH do sada najavljivale da neće odustati od uvođenja carina na proizvode iz Hrvatske. Umjesto toga nude hrvatskim firmama da svoje pogone presele u BiH.

Stefano Sannino je spomenutim pismom praktično odbio zahtjev BiH za dodatnim protokolom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Tim protokolom bi se regulisao carinski režim.

Sanino skreće pažnju da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ionako nudi BiH razne privilegije u trgovini sa zemaljama EU. On je prenio i kako su članice EU zabrinute zbog nespremnosti BiH da o ovome čak i pregovora te zato što "blokira bilo kakav napredak".

Most koji spaja ili razdvaja?

Za 15 minuta vožnje automobilom se sa plantaža mandarina Mije Vukušića stiže do dva nova granična prelaza sa BiH u blizini Neuma, čija je izgradnja koštala pet miliona eura.

Hrvatska magistrala je ovdje prekinuta: desetak kilometara teritorije pripada BiH. Roba i turisti ovdje moraju izaći iz Hrvatske i preko BiH ponovo ući u Hrvatsku. Do sada za domaće stanovništvo prelazak granice ovdje nije bio problem. Od 1. jula se to mijenja. Pri tome je EU objema zemljama dala pomoć vrijednu nekoliko miliona eura da izgrade carinu, granice, upravu. Ipak, kompromisa i prelaznih rješenja još nema.

Već sada se Hrvatska nalazi pred sljedećim milionskim ponorom: a to je most do poluotoka Pelješca.

I za taj projekat Hrvatska želi pomoć iz Brisela, i to ne kako bi uvezala, nego kako bi zacementirala podjelu tržišta u regionu.

Autori: Frank Hofmann/Belma Fazlagić Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić