Dojče vele: EU je najavila održavanje prve Međuvladine konferencije sa Srbijom za 21. januar 2014. godine. U Briselu kažu da se radi o „zvaničnom početku pregovora o članstvu“ i početku „nove faze odnosa“ sa Beogradom. Kako Vi vidite ovaj novi korak Srbije na putu evrointegracija?

Pjer Mirel: „Savjet EU je potvrdio odluku Savjeta ministara da se Srbiji odobri početak pristupnih pregovora, što je dobrodošla odluka. Ona nosi poruku, ne samo za Srbiju, već i za cio region Zapadnog Balkana, a to je da kada postoji volja postoji i način. Vidjeli smo jasnu volju i Beograda i Prištine da 'okrenu list', da se okrenu budućnosti i da učine sve kako bi saradnja pobijedila konflikte iz prošlosti. To je poruka za sve zemlje regiona, na prvom mjestu za BiH. Na ovom primjeru jasno se vidi transformativna moć EU.

Šta bi pred otvaranje pregovora Srbije o članstvu u EU bio Vaš savjet Beogradu?

„Lekcija iz prethodnih proširenja jeste da se zapravo ta riječ 'pregovaranje' pogrešno tumači. Neće tu biti toliko pregovora. Ulazak u EU znači prihvatanje pravila kluba. Njihovo usvajanje, implementaciju i sprovođenje. Poruka za Srbiju jeste da nastavi sa primjenom pokrenutih reformi. Da nastavi sa primjenom dogovora u dijalogu sa Prištinom. I na trećem mjestu su strukturne reforme u ekonomiji, neophodne za jače investiranje.“

Gospodine Mirel, bili ste u poziciji da kao jedan od najviših evropskih zvaničnika, zadužen za proširenje EU, od početka pratite evropski put Srbije. Gdje je najvidljivija ta transformacija Srbije izazvana procesom evrointegracija?

„Na prvom mjestu želim da istaknem pokretanje dijaloga sa Kosovom. Dogovor iz aprila predstavlja istorijsku promjenu. Prije dvije godine ko bi uopšte pomislio da je tako nešto moguće? Ponuđena je evropska perspektiva, a Srbiji je bilo potrebno neko vrijeme da ispuni uslove iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao što je i puna saradnja sa Tribunalom u Hagu. Poslije toga, u skladu sa procesom stabilizacije i pridruživanja, došlo je do razvoja regionalne saradnje i međususjedskih odnosa. Srbija je tu napravila odličan posao u posljednje dvije godine. Ne govorim tu samo o dijalogu (sa Kosovom). Došlo je i do nove vrste odnosa sa Hrvatskom i BiH. Sve je to vrlo pozitivno.“

A kada su u pitanju promjene u samoj zemlji?

„Tu postoje dvije stvari. Vjerujem da će u Srbiji, kao i u centralno evropskim zemljama 90-ih godina, puna primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i početak pristupnih pregovora voditi ka većim investicijama. Više investicija znači i više radnih mjesta, ne odmah, ali za dvije do tri godine. To je već viđen proces u Poljskoj, Mađarskoj... Kada su u pitanju politički kriterijumi iz Kopenhagena, pokretanje velikih reformi, na prvom mjestu u pravosuđu, nešto je što bi građani prvo trebalo da osjete. Da dobiju potpuno novi sistem, profesionalniji, transparentniji, sistem u koji će imati poverenja. To će biti sljedeći korak Srbije, tokom naredne godine: da dobije „zeleno svjetlo“ za otvaranje poglavlja 23, ključnog poglavlja u pregovorima koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava.“

Zemlje članice EU pored poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, posebno insistiraju i na poglavlju 35 i nastavku normalizacije odnosa sa Kosovom. Kako Vi tumačite dio pregovaračkog okvira kojim se od Srbije traži da prije pristupanja EU sa Kosovom potpiše pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji? Iako Brisel negira, ima onih koji koji u tome vide neku vrstu priznavanja nezavisnosti.

„Ono što je bitno u godinama koje dolaze jeste primjena dogovorenog u dijalogu, kako bi se obezbijedila, na prvom mjestu, sloboda kretanja između Srbije i Kosova. Sloboda kretanja ljudi će pomoći promjeni stava, mentaliteta, ali i trgovini i investicijama. Privredne komore dvije strane su već potpisale Memorandum o razumijevanju. To mora da se primijeni i na svakodnevni život ljudi. To je najvažnije. Proces pristupanja će trajati nekoliko godina i važno je da dvije strane ne ometaju jedna drugu na putu ka EU.“

Kažete „nekoliko godina“. S obzirom da Srbija danas zna datum početka pregovora o pristupanju EU, može li joj neko dati odgovor na to koliko će ti pregovori i trajati?

„Gledajući procese pristupanja centralno evropskih zemalja i posljednji primjer Hrvatske, mislim da Srbija i sama može da izračuna šta to znači."

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić