„U aprilu ove godine imali smo promociju naše turističke ponude u Sarajevu, a nedavno su ovdje boravili novinari najuticajnijih bosansko-hercegovačkih medija. Očekivali smo dobru posjetu, ali ne zaista u ovoliko velikom broju“, ističu sa zadovoljstvom u Turističkoj organizaciji Ulcinja.

Menadžer u toj instituciji Ćazim Hodžić kaže za DW da je ulcinjska rivijera ove sezone hit za turiste iz Bosne i Hercegovine, koja uz ljubaznost domaćina, bogatu kuhinju i pristupačne cijene, može svakom nešto da ponudi. „Nadamo se da će se dobra posjeta nastaviti i tokom septembra, jer su nam takve najave. Ta ulcinjska pješčana plaža, duga 12 kilometara, rijetko se gdje može naći. Postoje naravno i druga mjesta pogodna za familijarni odmor, kao i za mlade“, dodaje Hodžić.

„Pijesak i ova plaža“

Upravo je Velika plaža sa ljekovitim i finim pijeskom magnet koji najviše privlači one koji na ljetovanje idu porodično. „Već deset godina dolazim svake godine“, kaže za naš radio jedna gošća iz Doboja koju smo snimili na tom lokallitetu i navodi da su „pijesak i ova plaža“ faktori koji su odlučujući da boravi u Ulcinju. Specifičnost Velike plaže jeste da na njoj postoji dio koji je rezervisan za pokrivene žene, kao što u Ulcinju postoji i znamenita „Ženska plaža“ sa izvorima sumporne vode. S druge strane, već četiri decenije u Ulcinju radi nudističko naselje koje se nalazi na rajskom ostrvu Ada na ušću rijeke Bojane u Jadransko more.

Ismet Pašić iz Sarajeva boravi redovno u Ulcinju sa familijom od 2000. godine i veoma je zadovoljan ukupnim uslovima. „Dolazim već duže vrijeme. Odlično je, zadovoljan sam“, kaže on, a na naše pitanje što ga tu najviše privlači odgovara: „Plaže. One su posebno pogodne za djecu“. I Pašić tvrdi da ove godine na ulcinjskoj rivijeri ima mnogo više gostiju iz BiH. „Dosta je sada Hrvatska skuplja od kada je ušla u Evropsku uniju, tako da se narod odlučuje više za Crnu Goru, Ulcinj uglavnom“, kaže on.

Mjesto prožimanja kultura i religija

Ulcinj je osnovan u 5. stoljeću prije nove ere i jedan je od najstarijih gradova na Jadranu, mjesto susreta i plodonosnog prožimanja velikih civilizacija, kultura i religija, poznato gusarsko gnijezdo u kojem će vam sa strašću pričati legendu o svom najpoznatijem robu i autoru romana „Don Kihot“, čuvenom španskom piscu Miguelu Servantesu.

„Ovo je zaista mjesto za pravi odmor i dobar provod, iako ima prostora da se još dosta toga uradi“, kaže za DW 35-ogodišnja Sarajka Munevera Kebo. „Poslije 20 godina se po prvi put nalazim u Crnoj Gori. Priroda je veoma lijepa. Čistoća bi mogla biti na malo boljem nivou. Mjesta za izlaske ima dosta, dok su cijene pristupačne. Sve u svemu, nije to loše, ali može biti mnogo bolje“. No, turistička kretanja nisu samo jednosmjerna. Sve je više Ulcinjana i građana Crne Gore koji svoje zimske odmore provode po planinama u okolini glavnog grada BiH.

Autor: Mustafa Canka

Odg. urednica: Jasmina Rose