Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove porodice. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja.

Varijanta gena APOE4 posebno je poznata po tome. Prema studiji nedavno objavljenoj u časopisu Nature Medicine, APOE4, kada se nasljeđuje i od oca i od majke, predstavlja tako visok rizik da bi se trebao klasificirati kao još jedan nasljedni oblik Alzheimerove demencije. Ali ovo je kontroverzno među stručnjacima.

Rizični geni su široko rasprostranjeni

Brojni su geni koji povećavaju rizik od ove bolesti. Također su usidreni u genetskom materijalu i prenose se u porodicama s generacije na generaciju. "Rizični genic su nešto sasvim normalno i utječu na rizik od mnogih bolesti, poput srčanog udara ili drugih kardiovaskularnih bolesti ili depresije. A gen APOE je faktor rizika za Alzheimerovu bolest, to znamo više od 30 godina", kaže Lars Bertram. On je genetski analitičar na Sveučilištu u Lübecku i, između ostalog, istražuje APOE.

Geni čine kod za izgradnju bjelančevina, koje zatim obavljaju funkcije u organizmu potrebne za život. APOE prenosi krvne lipide iz jetre u različite ćelije u tijelu, uključujući u mozgu do živčanih stanica. I tu utječe na razvoj Alzheimerove demencije. 

Mala mutacija - velika promjena

Gen APOE dolazi u različitim varijantama: APOE2, APOE3 i APOE4. Oni imaju vrlo različite učinke na rizik od Alzheimerove bolesti. Za APOE2 se čak kaže da ima zaštitnu funkciju. Dok APOE3 predstavlja umjereni rizik, APOE4 se smatra genom visokog rizika.

Geni se sastoje od niza od četiri građevna bloka raspoređena u parove, koji se nazivaju nukleotidi. Svi oni zajedno čine genom, ukupnost gena koji oblikuju svako živo biće. Ovdje je dovoljna mala promjena u jednoj poziciji, točkasta mutacija, da se bezopasna varijanta gena pretvori u rizičnu.

Kada je riječ o bolesti Alzheimera ovdje se određeni proteini koji se nazivaju amiloid talože se između živčanih čelija u mozgu. S vremenom se nakuplja i stvaraju nakupine koje imaju toksični učinak. To zauzvrat uzrokuje proces razgradnje u nervnim ćelijama. Ostali proteini, tau proteini, koji zapravo tvore unutarnju strukturu ćelije, ovdje se skupljaju. Ćelije gube svoj oblik i funkciju - živčane stanice umiru.

Uzroci Alzheimerove bolesti još uvijek nisu detaljno razjašnjeni. Ali amiloid i tau proteini igraju značajnu ulogu. A kako oni mijenjaju mozak na razini živčanih stanica uvelike je određeno genom APOE4. “APOE4 pridonosi činjenici da se formira previše tog taloženog proteina ili da se manje uklanja”, kaže analitičar genoma Bertram. "To znači da se protein koji uzrokuje bolest nakuplja u Alzheimerovoj bolesti i time uništava nervne ćelije." 

Pravo na neznanje

Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima i rezervirani su za određenu medicinsku specijalnost.

Saskia Kleier je stručnjakinja za humanu genetiku. Ona savjetuje osobe koje se žele podvrgnuti genetskom testiranju. Savjetovanje prije pregleda je obavezno. "Na primjer, ako sada imam 40 godina, da li bih željala znati da bih mogla početi razvijati Alzheimerovu bolest kada budem imala 65 ili 70 godina?" kaže Kleier. "Želim li se suočiti s takvim saznanjem? Imam pravo ne znati. Postoji li zapravo takvo saznanje koje će me opterećivati ​​do kraja života i zapravo je samo teret?"

I još jedno važno pitanje koje se mora razjasniti prije genetskog testiranja jesu određene police osiguranja. Kod visokog životnog osiguranja i profesionalne invalidnosti osiguravatelji smiju tražiti takav rezultat. "Ako se takvo osiguranje treba sklopiti, onda bi se to trebalo dogoditi prije takvog testa", savjetuje Kleier.

Stari prijatelj u novom ruhu

Nova studija Alzheimerove bolesti o rizičnom genu APOE4 izazvala je uzbuđenje. Ne samo zato što se pojavilo u visoko rangiranom časopisu Nature Medicine. Ona se dotiče se zdravstvenog problema koji zabrinjava mnoge ljude: brige da će u starosti postati dementni. Dodatni gen koji uzrokuje Alzheimerovu bolest zvuči kao povećan rizik. Ali stručnjak xza genetiku Bertram savjetuje ljude da zadrže smirenost.

Prijedlog autora studije da se Alzheimerova demencija preklasificira i da se gen APOE4 uključi na popis gena koji uzrokuju Alzheimerovu bolest je stara stvar upakovana u novo ruho, kaže ovaj stručnjak. Isti prijedlog je, kaže on, postojao prije 15 godina i nije naišao na prihvaćanje u znanstvenoj zajednici jer podaci nisu bili dovoljno uvjerljivi. Ni sada nije drugačije, kaže Bertram.

"Ne razviju svi ljudi koji su naslijedili ovaj gen od oca i majke automatski Alzheimerovu bolest. Ima puno ljudi s ovim genetskim oblikom koji ostaju bez Alzheimera do kraja života", poručuje Bertram.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu