1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uloga Irana u sirijskom konfliktu

3. januar 2014

Mjesecima se dogovara i pregovara o održavanju konferencije o Siriji pod radnim nazivom Ženeva Dva. Tamo, međutim, neće biti predstavnika Teherana, koji jedini u regionu pruža snažnu podršku Asadu.

Foto: AP

Konačno je i režim Bašara al Asada pristao da učestvuje, a i opozicija se dogovorila ko će je predstavljati. Pod patronatom SAD i Rusije sastanak će se na kraju održati 22. januara u Švajcarskoj, ali ne u Ženevi nego u Montreu. Cilj je svakako okončanje krvoprolića koje je odnijelo 120.000 života, a lista učesnika konferencije je poduga. Međutim, neće biti predstavnika Teherana, koji jedini u regionu pruža snažnu podršku Asadu. Iranci nisu pozvani jer su se neke države pobunile protiv njihovog učešća.

Dio problema i dio rješenja

„Bez podrške Irana sirijski predsjednik ne bi imao šanse da se ovako dugo održi na vlasti“, smatra Ginter Majer, stručnjak za arapski svijet sa Univerziteta u Majncu. „Iran ulaže sve moguće resurse kako bi zadržao Asada na vlasti“, kaže Majer za DW i dodaje da je osnov vojni pakt koji su dvije zemlje zaključile 2006. godine. Prema navodima američkih tajnih službi, Iran vazdušnim putem doprema oružje vladinim trupama u Siriji. Nejasno je da li su na frontu i iranski vojnici, ali se vjeruje da je elitna Iranska revolucionarna garda poslala svoje instruktore da obuče Asadove vojnike. Nije isključeno da Teheran osposobljava i iračke borce, koji onda učestvuju u sukobu u Siriji.

Iran je svakako dio sirijskog problema, smatra Folker Pertes, stručnjak za Bliski istok iz berlinske fondacije Nauka i politika. I upravo je zato važno da iranska delegacija bude na kraju pozvana u Švajcarsku. „Ako od nekog ko je dio problema želite da načinite dio rješenja, onda morate da stvorite uslove za to. Učešće Irana je važno za uspjeh mirovne konferencije“, navodi Pertes u razgovoru za DW. Slično misle i vlastodršci u Teheranu koji su se ponudili da posreduju u sirijskom konfliktu, a sirijska državna agencija Sana ovih dana prenosi izjave vladajućih u Damasku koji se takođe zalažu za učešće Irana u Montreu.

Iranski predsjednik Hasan Rohani (desno) sa sirijskim premijerom Wael al-HalakijemFoto: Atta Kenare/AFP/Getty Images

Saudijci protiv

Protiv učešća Teherana su prije svega Sjedinjene Države i Saudijska Arabija koja je, kako objašnjava Pertes, „čvrsto riješena da svrgne Asada“. Ono što je Iran za režim u Siriji, to su Saudijci za pobunjenike – izvor novca, oružja i podrške. Zapravo se čitav građanski rat može postaviti kao borba za prevlast sunita i šiita, u kojoj ove prve podržava Saudijska Arabija, a druge Iran čime se dvije države bore za prevlast u regionu.

Što se tiče Bijele kuće, Pertes vjeruje da ona nije principijelno protiv učešća Irana na mirovnoj konferenciji, ali da stvara sebi diplomatski prostor za igru. Ukoliko pristane na učešće Teherana, Vašington će htjeti nešto zauzvrat. Tome u prilog govore i trenutni odnosi Irana i SAD koji, prema nekim mišljenjima, nisu bili bolji već tri decenije. Sve se promijenilo dolaskom umjerenog Hasana Rohanija na predsjedničku funkciju i privremenim dogovorom o nuklearnom programu Irana.

Najvažniji zagovornik učešća Irana na mirovnoj konferenciji je generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun. On smatra da je učešće Teherana u razgovorima „logično, praktično i realistično“. Naši sagovornici vide, usprkos svim razlikama, i zajednički interes Irana i zapadnih zemalja u Siriji a to je da niko od njih ne želi da zemljom zagospodare radikalne sunitske grupe.

Autori: Nahima el Musaui / Nemanja Rujević
Odg. urednica: Jasmina Rose

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi