Što bi se dogodilo kad bi Rusija odjednom poslala stotine dronova u zračni prostor NATO-a?

Ta stvarnost u ruskom ratu protiv Ukrajine koja se ponavlja gotovo svake noći, scenarij je za koji se Europska unija i NATO užurbano pripremaju nakon prošlomjesečnih povreda zračnog prostora od strane Rusije i navodnih špijunskih aktivnostipo europskim zračnim lukama.

Tomas Jermalavičius, istraživač u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost u Tallinnu u Estoniji, kaže da radari članice NATO-a Estonije ne mogu otkriti dolazeće dronove jer „lete prenisko“. „Također nemamo dovoljno sredstava da ih oborimo uz razuman omjer troška i koristi“, rekao je za DW.

Jermalavičius je istaknuo da je obaranje ruskih dronova nad poljskim zračnim prostorom 9. rujna ilustrativan primjer toga, jer su korištene rakete koje stoje pola milijuna dolara protiv dronova koji ne koštaju više od 50.000 dolara (42.930 eura).

Vojni stručnjaci strahuju da bi taj neodrživi „omjer troška po uništenju“između skupih presretača i jeftinih dronova mogao negativno utjecati na NATO-ovu zračnu obranu u slučaju opsežnog rata.

Kako bi se to riješilo, Jermalavičius predlaže da startupovi postanu središnji dio strategija obrane od dronova, osobito zato što napadi dronovima danas uzrokuju do 80 posto žrtava u modernom ratovanju.

„Startupovi razbijaju te trome obrasce u koje su naši nabavni sustavi i obrambena industrija zapali tijekom desetljeća“, kaže, dodavši da su oni potrebni kao „trn u oku svih tih komfornih dogovora" a kako bi se ubrzao razvoj.

Frankenburg u pomoć?

Jedan od startupova koji obećavaju pristupačan i prilagodljiv sustav za borbu protiv dronova jest estonska tvrtka Frankenburg Technologies sa sjedištem u Tallinnu i uredima u Velikoj Britaniji, Ukrajini, Latviji i Litvi.

U manje od godinu dana, Frankenburg je razvio prototip platforme za protuzračnu obranu koju direktor tvrtke, Krusti Salm, predstavlja kao rješenje za ono što smatra „najvećom ranjivošću NATO-a“. „Sve što Rusija ispaljuje na Ukrajinu, a potencijalno bi mogla i na europske ciljeve, višestruko je jeftinije od bilo čega čime ih mi rušimo“, rekao je za DW.

Prema Salmu, cilj je projekta učiniti sustav Frankenburg deset puta jeftinijim od postojećih presretača kratkog dometa, poput američkih Sidewindera.
Frankenburg trenutačno ima jednu članicu NATO-a kao kupca i nada se da će uskoro, uz pomoć ulaganja od 4 milijuna eura u ožujku, početi proizvoditi stotine presretačkih raketa tjedno.

Prema pisanju britanskog poslovnog dnevnika Financial Times, startupovi specijalizirani za dronove i robotiku od prošle su godine privukli više od polovice ukupnog rizičnog kapitala uloženog u europski obrambeni sektor.

Zato možda i ne čudi što su tri od četiri europske obrambene startup tvrtke s tzv. jednorog-vrijednošću tržišta većom od milijardu eura upravo proizvođači dronova — među njima njemački Helsing i Quantum Systems te portugalski Tekever.

„Svi imaju startup za dronove"

Iako zapadne vojske očito pokazuju interes za isplativa rješenja poput Frankenburgovih, čini se da među tradicionalno opreznim vojskama još uvijek postoji doza zadrške u ulaganju u uglavnom neprovjerene tehnologije. „Ulagači i ministarstva obrane žele kupiti gotov proizvod s dokazanom dugoročnom podrškom“, kaže Litavac Rytis Mikalauskas, direktor startup tvrtke Harlequin Defense.

Jermalavičius smatra da je oprez također posljedica nesigurnosti oko održivosti startupova. „Ako kupim mnogo opreme od startupa koji propadne nakon dvije godine, tko će onda održavati, servisirati ih, osiguravati rezervne dijelove, nadograđivati ih?“

Još jedan izazov s kojim se startupovi suočavaju jest rastuća konkurencija, kaže Mikalauskas. „Na obrambenim okupljanjima već se više od godinu dana ponavlja šala: ‘Svi pa i njihove majke imaju startup za dronove,'" kaže on za DW.

Čini se da svakog tjedna niču novi startupovi za dronove, što otvara pitanje postoji li u Europi dovoljno potražnje za dronovima da zadovolji toliku ponudu. Njemačka vojska, primjerice, planira do kraja desetljeća osigurati tek 8.300 sustava dronova — znatno manje nego druge članice NATO-a.

No, suosnivač fonda DarkStar, Kaspar Gering, smatra da je ta zabrinutost neutemeljena. Taj fond za vojno-tehnološki rizični kapital želi objediniti stručnost osnivača jednoroga, vojnih veterana, ulagača i tehničkih stručnjaka.

„Estonija je uvela višegodišnji natječaj vrijedan 400 milijuna eura za tzv. kružeće streljivo, koji uključuje specifične vrste dronova“, rekao je Gering za DW. „A broj natječaja povezanih s dronovima raste diljem EU-a."

Zemlje na istočnom krilu NATO-a, poput Estonije, počele su angažirati startupove, uključujući Frankenburg, kako bi pomogle u izgradnji tzv. zida od dronova. Očekuje se da će ta inicijativa EU-a uključivati radare, akustične senzore, mobilne kamere, ometače signala i presretače dronova.

Testirano u borbi u Ukrajini?

Frankenburg i mnogi drugi zapadni startupovi uspostavili su bliske veze s ukrajinskim postrojbama na bojištu, što im omogućuje bržu i precizniju prilagodbu stalno promjenjivom ratnom okruženju nego što to mogu dugogodišnje obrambene tvrtke i startupovi bez takvih veza.

Salm kaže da Frankenburgove presretačke rakete „nemaju ni jedan element koji nije proizišao iz borbenih iskustava u Ukrajini“.

Takav neograničen pristup upravo je ono što odvaja uspješne od neuspješnih, kaže Jermalavičius iz ICDS-a.

„Ukrajinci raspolažu golemim količinama podataka prikupljenih tijekom dronskih operacija, no obično ih ne dijele sa stranim obrambenim tehnološkim tvrtkama zbog ograničenja ratnog zakona“, rekao je. „Dakle, bez bliskih veza s vojnim postrojbama, postavlja se pitanje u kojoj mjeri strani proizvodi uopće mogu realno odražavati stvarnost bojišta.“

„Presudna prednost"

„Sposobnost europskih startupova da stvarno doprinesu obrani od mogućih ruskih napada dronovima također ovisi o tome hoće li vlade EU-a smanjiti birokraciju i osigurati pravni okvir za ratne okolnosti već u mirnodopsko vrijeme", kaže Mihajlo Rudominski, koji je 2022. osnovao ukrajinski obrambeno-tehnološki startup Himera koji proizvodi komunikacijske sustave otporne na elektroničko ratovanje.

„Na početku sveobuhvatne invazije morali smo zaobići nekoliko restriktivnih zakona koji su sputavali razvoj inovativnih obrambenih rješenja“, rekao je ovaj 25-godišnjak, pozvavši zemlje NATO-a da unaprijed pripreme „skup zakona za vrijeme kad borbe počnu, kako njihovo oružje ne bi bilo ograničeno u funkcionalnosti“.

Zapovjednik novog Zapovjedništva za transformaciju snaga Estonije, Ivo Peets, smatra da vrijednost startupova za dronove leži u njihovoj sposobnosti da pruže „specifičnu prednost“.

„Njihova sposobnost da popune niše može biti prednost — čak i presudna“, rekao je Peets, bivši zapovjednik voda koji je služio u Afganistanu, za DW.

No dodao je kako će ta prednost s vremenom „nestati jer se potrebe bojišta mijenjaju“, ili će sposobnost postati toliko učinkovita da će je „svi usvojiti i masovno proizvoditi“ — što vjerojatno više neće biti posao startupa.