Bez drastičnog i brzog smanjenja globalnih emisija gasova staklene bašte, svijet će vrlo vjerovatno u ovom vijeku postati topliji za tri stepena Celzijusa, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju UN o emisijama, objavljenom ovog četvrtka (24. oktobra 2024.). Izvještaj se već 15 godina objavljuje neposredno prije konferencije o klimi.

Aktuelni izvještaj potvrđuje obeshrabrujuću poruku od prošle godine: bez znatno ambicioznijih mjera, cilj Pariskog sporazuma da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepena Celzijusa iznad nivoa predindustrijskog perioda neće biti ostvaren. Prema naučnim saznanjima, ovo ograničenje moglo bi da spriječi najozbiljnije i nepovratne posljedice klimatskih promjena.

Čak i ako zemlje uspiju u potpunosti da ispune svoje trenutne obaveze o smanjenju emisija do 2030. svijet će se vrlo vjerovatno zagrijati za 2,6 stepeni Celzijusa.

Rekordno visoke emisije

„Tužna vijest je da zapravo nije bilo mnogo napretka kada sagledamo čitavu sliku“, kaže Ane Olhof, viša savjetnica za klimu u UN Programu za zaštitu životne sredine i glavna autorka izvještaja. „Svakodnevno slušamo koliko je ova tema važna i da brzo moramo da reagujemo,“ kaže Olhof. „A u stvarnosti vidimo samo male korake, a zapravo bi trebalo da vidimo kvantni skok.“

Globalne emisije su nastavile da rastu prošle godine. Madagaskar je jedina zemlja koja je u međuvremenu povećala svoje ciljeve za smanjenje emisija do 2030. godine, navodi Olhof. Globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte dostigle su novi rekord od preko 57 gigatona ekvivalenta ugljen-dioksida u 2023. povećavajući se u svim sektorima.

Energetski sektor je bio najveći izvor emisija, zatim saobraćaj, poljoprivreda i industrija. Pritom je udio članica G20 (bez Afričke unije) u emisijama bio oko 77 odsto u 2023., dok je udio 47 najnerazvijenijih zemalja na listi UN bio samo tri odsto.

Da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa, emisije bi morale biti smanjene za 42 odsto do 2030. u odnosu na 2019. Da bi se zagrijavanje zadržalo ispod dva stepena Celzijusa, potrebno je smanjenje od najmanje 28 odsto.

Aktuelni izvještaj pokazuje da bi se, čak i ako države u potpunosti sprovedu svoje klimatske planove - takozvane nacionalno utvrđene doprinose (NDC) - emisije ukupno smanjile samo deset procenata do 2030. godine.

„Najnoviji izveštaj jasno nas podsjeća da vrijeme ističe“, kaže Hardžit Sing, direktor za globalno angažovanje u Inicijativi za sporazum o neširenju fosilnih goriva, globalnoj kampanji civilnog društva. Prema Singu, izvještaj pokazuje da moramo da djelujemo danas kako bismo održali povišenje temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa „ili ćemo se suočiti sa razornom realnošću njihovog prekoračenja.“

„To je zaista izuzetno frustrirajuće“, dodaje Sing. „Svaki put kada se pojavi naučni izvještaj, upozorenja postaju sve oštrija. Ali ostaju bez odjeka: naši politički lideri ne slušaju nauku.“

Zemlje koje sljedećeg mjeseca šalju svoje predstavnike na samit UN o klimi COP29 u Baku (Azerbejdžan), u izvještaju se pozivaju da značajno povećaju svoje ambicije i obaveze prije nego što početkom sljedeće godine saopšte nove nacionalne ciljeve (NDC).

Tehnička rješenja daju nadu

Iako je obim potrebnih smanjenja emisija šokantno visok, Olhof naglašava da postoje mjere i rješenja koja su „dokazana, isplativa i u nekim slučajevima čak i konkurentna”.

Prema izvještaju, i dalje je „tehnički moguće“ smanjiti emisije u skladu sa ciljem Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni.

Povećana upotreba energije vjetra i sunca mogla bi da obezbijedi 27 procenata potrebnih smanjenja emisija do 2030. i 38 procenata potrebnih smanjenja do 2035., procjenjuje se. Istovremeno, ekonomične strategije u šumarstvu – uključujući smanjenje krčenja šuma, povećano pošumljavanje i bolje upravljanje šumama – mogu doprinijeti do 20 procenata potrebnih smanjenja. Ostalo bi se moglo postići mjerama energetske efikasnosti, elektrifikacijom i prelaskom na druge izvore energije u građevinarstvu, saobraćaju i industriji.

„Najpozitivnije je to što sve ove mogućnosti imamo i što ne postoje dobri razlozi da ih ne primjenjujemo u mnogo većem obimu i mnogo brže nego do sada“, kaže Olhof.

Povećanje finansiranja

Prema izvještaju, da bi se postigla neophodna smanjenja emisija, ulaganja u zaštitu klime morala bi da se povećaju šest puta, sa 6,7 biliona dolara na 11,7 biliona dolara godišnje do 2035. godine.

„To se čini kao velika suma. Međutim, to je samo dio ukupnih troškova koje će mnoge zemlje — posebno zemlje u razvoju i zemlje u usponu — morati da ulože u narednim godinama za infrastrukturu i energetske sisteme,“ navodi Olhof.

Prema izvještaju, dodatni godišnji troškovi za preusmjeravanje investicija sa aktivnosti visokog ugljeničnog intenziteta ka aktivnostima sa niskim emisijama iznose između 0,9 i 2,1 bilion dolara godišnje. „A u te procjene nisu uključeni svi benefiti i izbjegnuti uticaji klimatskih promjena, kao ni dodatne koristi za zdravlje, prirodu i ljude,“ dodaje Olhof.

Izvještaj bi trebalo da pomogne da se osiguraju ambicioznija finansijska obećanja na COP29, posebno bogatih zemalja, navodi Sing. „Bez ambicioznog cilja finansiranja klime, nećemo moći da ubrzamo akciju koja je potrebna za smanjenje emisija. “Očekuje se da će se na samitu UN u Bakuu zemlje dogovoriti o novom cilju za klimatsko finansiranje, po prvi put nakon 15 godina. Taj cilj će zamijeniti cilj iz 2009. godine da bogate nacije godišnje mobilizuju 100 milijardi američkih dolara za podršku zemljama u razvoju, što je prvi put postignuto tek 2022. godine.

Izvještaj o emisijama takođe naglašava potrebu da najveće privrede i emiteri moraju da preuzmu snažniju vodeću ulogu i preduzmu hitne mjere.

Svaki djelić stepena porasta temperature je važan

Globalna temperatura je trenutno za skoro 1,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. „Imamo suše, požare i poplave u razmjerama koje su prije pet do deset godina bile nezamislive... i naučili smo mnogo više u posljednjih deset godina o tome da je u suštini svaki djelić stepena važan,“ kaže Olhof.

Olhof priznaje da može biti frustrirajuće kada se tako malo uradi, iako su posljedice poznate. „Ali i dalje vjerujem da možemo nešto da postignemo“, kaže ekspertkinja UN za klimu. „Izvještaj pokazuje da imamo toliko opcija i da postoje šanse da izbjegnemo najgori scenario. Samo moramo da djelujemo sada. Nastaviću da se borim za to."

Ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu