Mandat vojne misije EUFOR-a „Althea“ u Bosni i Hercegovini (BiH) produžen je do novembra 2026. godine. Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), međutim, protekla je u znaku podijeljenih tonova – između većine zapadnih zemalja koje su pozdravile deeskalaciju političkih tenzija i snažno podržale visokog predstavnika Christiana Schmidta, te Rusije i Kine, koje su ponovo osporile njegov legitimitet.

EU: BiH mora ostati suverena i cjelovita

Predstavnik Evropske unije (EU) pri UN-u Stavros Lambrinidis vjeruje da EUFOR ostaje „ključan za održavanje sigurnog i stabilnog okruženja“ u BiH. To je, prema njegovim riječima, poruka da međunarodna zajednica ostaje uz BiH i podržava njen suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.

Pozdravio je poteze Narodne skupštine RS-a, odnosno povlačenje antiustavnih zakona, koji doprinose deeskalaciji, ali je upozorio da vlasti tog entiteta moraju poštovati ustavni poredak. EU, dodao je, očekuje prijevremene izbore u RS-u i u potpunosti podržava rad visokog predstavnika.

Sjedinjene Države: Ukidanje sankcija kao podsticaj stabilnosti

Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pri UN-u Dorothy Shea podsjetila je da su u rješavanju krize u BiH SAD „diskretno predvodile diplomatske napore radi smirivanja tenzija“.

Pozdravila je povlačenje spornih zakona u RS-u i navela da su „kao odgovor“ ukinute sankcije pojedinim zvaničnicima. Dodala je da se SAD više ne fokusiraju na široki međunarodni angažman u BiH, nego smatraju da je „vrijeme da lokalni akteri preuzmu odgovornost za napredak zemlje“.

Velika Britanija: Schmidt ima punu podršku

Predstavnica misije Velike Britanije u UN-u Jennifer MacNaughtan rekla je da su „napadi na Ustav koje je predvodio Milorad Dodik ozbiljno prijetili stabilnosti“. Osudila je politiku secesionizma, te istakla punu podršku Velike Britanije visokom predstavniku „kojeg imenuje Vijeće za implementaciju mira“, kao i njegovim bonskim ovlastima.

Francuski predstavnik pri UN-u Jay Dharmadhikari naglašava da je Francuska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma privržena suverenitetu, teritorijalnom integritetu i jedinstvu BiH: „Napori na obnovi ustavnog poretka moraju se nastaviti, a prijevremeni izbori u RS-u održati u stabilnim okolnostima."

Kina: Bonske ovlasti nisu trajno rješenje

Predstavnik Kine Geng Shuang podržao je produženje mandata EUFOR-a, ali je izrazio zabrinutost zbog „nepotrebnog zaoštravanja situacije u BiH“. Kritikovao je Christiana Schmidta, navodeći da je korištenje bonskih ovlasti pojačalo napetosti umjesto da ih smanji. „Bonske ovlasti ne mogu i ne smiju biti trajno rješenje“, rekao je.

Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje za „miješanje“ u unutrašnje poslove BiH i „podrivanje“ Dejtonskog sporazuma. Moskva, dodao je, smatra da zapadna politika ima „otvoreno antisrpski karakter“ te da se i „Hrvatski narod u BiH diskriminira uskraćivanjem legitimne zastupljenosti u institucijama“. Oštro je kritikovao Schmidta, kojeg je opisao kao „nelegitimno imenovanog visokog predstavnika, bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a“.

Srbija i Hrvatska: Dejton ostaje temelj stabilnosti, potrebne izmjene Izbornog zakona

Predstavnik Srbije Radomir Ilić izjavio je da Beograd ostaje posvećen teritorijalnom integritetu BiH i dijalogu s oba entiteta, ali je kritikovao korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika, ocijenivši da su one „produbile podjele umjesto da ojačaju institucije“.

Predstavnik Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić poručio je da su koraci protiv ustavnog poretka BiH neprihvatljivi, ali da izmjene Izbornog zakona, koje bi osigurale legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH, moraju biti prioritet.

Komšić: BiH nije spremna za zatvaranje OHR-a

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je da BiH „nije spremna za zatvaranje OHR-a“, jer bi to ugrozilo Dejton. Smatra da bi kratkoročno trebalo imenovati novog visokog predstavnika uz zadržavanje OHR-a, a dugoročno – provesti reforme i ustavne promjene koje bi otklonile diskriminaciju.

U izvještaju koji je Schmidt dostavio UN-u, krizu je pripisao potezima vlasti RS-a i Dodika. Ocijenio je da nedavno usvajanje Programa reformi otvara mogućnost napretka, te da zabrana raspolaganja državnom imovinom postaje prepreka razvoju i treba je ublažiti „kako bi se omogućilo pokretanje razvojnih projekata“.

Blagi optimizam uz stare podjele

Debata je pokazala jedinstvenu podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i razlike u pogledu međunarodnog angažmana. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pozdravila je istup ambasadorice Dorothy Shea i „činjenicu da SAD više ne zagovaraju intervencionizam“, čime se, kako ističe, otvara prostor za unutrašnji dogovor u BiH. Međutim, razočarana je stavovima EU, koji, kako ocijenjuje, i dalje ne doprinose stabilnosti i ravnopravnosti u BiH.

Politički analitičar Adnan Huskić ne vidi nikakvu stvarnu promjenu u politici SAD-a. Komentirajući za Avaz nastup ambasadorice Shea, Huskić kaže da je njena poruka bila „neočekivano štura i kratka“, te da se iz nje ne može iščitati novi pristup Washingtona prema BiH. Smatra da SAD i dalje podržavaju Dejtonski okvir, ali bez jasnijeg angažmana u rješavanju unutrašnjih političkih blokada.

Promjena američke politike prema BiH

Međutim, dopisnik Federalne televizije (FTV) iz SAD-a Ivica Puljić podsjeća da ambasadorica Shea nijednom rječju nije spomenula OHR. „To je vrlo zanimljivo. Ranije smo od Amerikanaca redovno slušali čvrstu podršku uredu visokog predstavnika. Ovaj put nije bilo ni riječi o tome. Očito je da SAD sada prepuštaju BiH Evropskoj uniji“, rekao je Puljić za FTV.

Analitičar i diplomat Slobodan Šoja ocjenjuje za DW da je ova sjednica bila „nešto drugačija“ – OHR ostaje jer to žele „sve najvažnije zemlje“, ali Schmidtovo nepojavljivanje pred UN-om „nagovještava njegovu moguću smjenu“. „Pohvale“ su, dodaje, upućene samo RS-u, dok Rusija sada podržava hrvatski stav o Predsjedništvu BiH: „Situacija se smirila zahvaljujući američkoj diplomatiji, vraćen je ustavni poredak, a novu kooperativnost RS-a građani BiH trebaju iskoristiti za zajedničko evropsko djelovanje.“