Sjeverna Koreja je 2022. godine izvela do sada neviđen broj testovabalističkih raketa. Njihov obim potiče strahove da postoje pripreme za sedmi nuklearni test. Sjevernokorejski diktator Kim Jong Un želi oružje za masovno uništenje (WMD) i sposobnosti njegove vojske se brzo povećavaju.

Takva poboljšanja ne bi bila moguća bez napretka u znanosti i tehnologiji, zbog čega je Vijeće sigurnosti UN-a sankcioniralo akademsku razmjenu i transfer tehnologije. Protiv Sjeverne Koreje postoji ukupno devet paketa sankcija.

U novembru 2016., nakon petog nuklearnog testa koji je proveo komunistički režim, UN je zatražio od svojih država članica da prekinu svu naučnu suradnju sa Sjevernom Korejom - osim u rijetkim slučajevima s posebnim dopuštenjem.

Japanski stručnjak za razoružanje Kacuhisa Furukava bio je član UN-ovog panela stručnjaka za Sjevernu Koreju od 2011. do 2016. Zadatak tog tijela je nadzirati sankcije.

"Ove sankcije je UN uveo na temelju razumijevanja da bi [Sjeverna Koreja] mogla steći znanje i informacije vezane uz oružje za masovno uništenje provođenjem temeljnih istraživanja ili primijenjenih istraživanja u području civilnih istraživanja", kaže on za DW. 

Zajedničko istraživanje sa Sveučilištem Kim Il Sung

Ali ova je poruka prošla nezapaženo na Institutu Max Born u Berlinu (MBI) koji je specijaliziran za civilna laserska istraživanja. MBI je nastavio suradnju, uglavnom sa grupom istraživača sa sjedištem na Sveučilištu Kim Il Sung u Pjongjangu.

Ovo je elitno sveučilište Sjeverne Koreje. Njegovo istraživanje ključno je za nuklearne i balističke programe te zemlje. Furukava u razgovoru za DW kaže da se provodi istraga zbog "višestrukih kršenja sankcija".

MBI je nastavio zajednička istraživanja, ne samo nakon pooštravanja sankcija 2016. nego i nakon šestog, zasad posljednjeg, sjevernokorejskog nuklearnog testa 2017. godine.

"Kršenje UN-ovih sankcija od strane Njemačke"

Istraživač MBI-a dr. Joachim Herrmann objavio je devet zajedničkih radova sa sjevernokorejskim znanstvenicima između 2017. i 2020. Furukava sugerira da ova suradnja "vrlo vjerojatno predstavlja kršenje sankcija UN-a od strane Njemačke."

Svih devet radova bavi se temeljnim istraživanjima u laserskoj tehnologiji gdje primjene u realnom svijetu nisu odmah vidljive. Ali vojni stručnjaci se slažu: laseri su uveliko dio toga kako će se budući ratovi voditi.

Joachim Herrmann je poglavito radio sa sjevernokorejskim fizičarem Im Song Jinom. Im je ranije proveo gotovo dvije godine na MBI-u kao gostujući znanstvenik. Dvojica muškaraca su se svidjela jedan drugome. Nakon što se Im vratio u Pjongjang 2010., ostali su u kontaktu putem e-pošte i nastavili raditi na daljinu.

Prijetnja je "opasno stvarna"

DW je o njihovom najnovijem zajedničkom radu odvojeno razgovarao s deset neovisnih stručnjaka, šest fizičara i četiri stručnjaka na području rada na neširenju oružja. 

Šest fizičara je imalo podijeljena mišljenja. Polovica nije vidjela opasnost. Ostali bi mogli zamisliti da dođe do potencijalne upotrebe u vojne svrhe u budućnosti.

Sva četiri stručnjaka za neproliferaciju bila su uznemirena zbog rizika dvostruke namjene. Dvostruka namjena znači da istraživanje može imati i civilnu i vojnu primjenu.

"Moguću primjenu naprednih istraživanja u vojne svrhe općenito je teško potkrijepiti, a vrlo jednostavno negirati ili prikriti – ali prijetnja takvog prijenosa znanja je opasno stvarna", rekao je izvor iz UN-a za DW koji je želio ostati anonima .

Ko je kriv?

Dr. Joachim Herrmann odbio je intervju. Više rukovodstvo MBI-ja je za DW u pisanoj izjavi saopćilo da institut "ne provodi nikakva vojna istraživanja, već isključivo civilna osnovna istraživanja s laserima". MBI je također naveo da nije upoznat s pooštrenim sankcijama UN-a: "Niti u jednom trenutku, primjerice, nismo dobili zahtjev od Ministarstva obrazovanja i istraživanja da obustavimo znanstvene kontakte sa Sjevernom Korejom."

Dakle, jesu li njemački političari krivi?

DW je s tim pitanjem suočio Kaija Gehringa iz Stranke Zelenih. On je šef Odbora za obrazovanje i istraživanje u Bundestagu.

„Obaveze postoje s obje strane", rekao je on. "A za one u znanstvenoj zajednici koji nisu primijetili da postoji opsežan režim sankcija protiv Sjeverne Koreje, stvarno bih imao neka pitanja o tome kako se to može dogoditi", rekao je on. 

Službe nadležne za izvor nisu konzultirane

Sloboda znanosti zaštićena je njemačkim ustavom. Dok se vlada suzdržava od povlačenja crvenih linija, odgovornost za procjenu opasnosti leži na znanstvenicima. Ako su u nedoumici o tome da li postoji mogućnost dvostruke upotrebe, od njih se traži da se obrate tijelima za kontrolu izvoza radi provjere.

U MBI-u to nije bio slučaj. Istraživač očito nije vidio nikakvu opasnost, a njegovi nadređeni vrlo su kasno saznali za suradnju. Dakle, do provjere nije došlo. Sankcije su prošle nezapaženo. 

Posljednji zajednički rad MBI-ja sa sjevernokorejskim istraživačima objavljen je 2020. jer je MBI na kraju prekinuo suradnju.

Na pitanje DW-a o razlozima prekida suradnje, MBI je odgovorio: "Razlog za to bila je sve veća zabrinutost u menadžmentu oko uloge Sjeverne Koreje u međunarodnoj politici. MBI ne surađuje s predstavnicima režima u Sjevernoj Koreji i želi izbjeći čak i privid suradnje."

Trebaju li znanstvene suradnje crvene linije?

Sankcije UN-a mogu djelovati samo ako ih države članice unesu u zakone, komuniciraju i provode. U ovom slučaju, Europska unija izdala je odgovarajuću uredbu koja je obvezujuća za Njemačku.

Unatoč svemu tome, niko u Njemačkoj nije dovodio u pitanje suradnju MBI-a. Znanstvena samokontrola je zakazala. Komunikacija svih uključenih strana bila je nedovoljna, iako MBI kao institucija dobija državna sredstva.

Ako su ovakvi propusti mogući tokom razdoblja od gotovo četiri godine, kao u ovom očiglednom slučaju poput Sjeverne Koreje, razumno je pretpostaviti da cijeli sistem ima slabosti. Bivši zaposlenik UN-a Furukava predlaže "puno bližu suradnju između znanstvene zajednice i tijela za nacionalnu sigurnost".

Njemački zakonodavci još uvijek oklijevaju povući crvene linije, iako se sve svodi na ključno pitanje: Gdje završavaju njemačka istraživanja ako ih autokratske države poput Sjeverne Koreje, Kine ili Rusije mogu iskoristiti?

Zbog agresorskog rata protiv Ukrajine obustavljena je sva njemačka istraživačka suradnja s Rusijom. Znanstvena suradnja s Kinom predmet je žestokih rasprava. Njemačka još nije pronašla ravnotežu između liberalnih vrijednosti i interesa državne sigurnosti u znanosti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu