Neue Zuercher Zeitung (NZZ) piše kako se Austrija pozabavila zapadnim Balkanom, želeći odgovoriti na frustraciju zemalja sa tog područja u pogledu neispunjavanja njihove želje za kandidatskim statusom i to tako što predlaže jednu vrstu postupne integracije u EU. S tim u vezi, spominje se tzv. 'non-paper' o kojem se trenutno vodi žestoka rasprava u diplomatskim krugovima a koji su nedavno koncipirali austrijski šef diplomatije Aleksandar Schallenberg i austrijska ministrica za evropska pitanja Karoline Edtstadler.

- pročitajte i ovo:  Europska unija je razočarala Balkan

„Na temelju pretpostavke da je proširenje najjača geostrateška alatka EU-a, Schallenberg i Edtstadler ga žele koristiti produktivnije: susjedne zemlje trebale bi se povezati s EU mnogo ranije i korak po korak. To stvara poticaje za daljnje reforme. Ukidanjem carina takve bi države mogle lakše izvoziti u EU, a sudjelovanje u zajedničkoj energetskoj i klimatskoj politici pomoglo bi smanjenju ovisnosti, posebno od Rusije. Također bi bilo moguće sudjelovanje u određenim tijelima EU. Svaki integracijski korak bio bi vezan uz postizanje prekretnica, a mogao bi se i suspendirati - ukoliko se ne postigne napredak", navodi NZZ glavne postavke non-papera austrijskog ministarskog dvojca.

Švajcarski nadregionalni dnevnik potom navodi kako specijalni izaslanik EU za zapadni Balkan Miroslav Lajčak „visoko ocjenjuje" austrijski pristup i smatra da je riječ o procesu pristupanja koji „mijenja te zemlje". Karoline Edtstadler smatra da se tim zemljama mora dati  „vjerodostojna evropska perspektiva tokom dugog čekanja. "Inače ćemo ih izgubiti". Ona to kaže „misleći na rapidno opadanje podrške učlanjenju u zemljama poput Srbije".

Strah od beskonačne čekaonice

Po pisanju NZZ-a, neki strahuju i da će ovaj koncept stvoriti „svojevrsnu stalnu čekaonicu", novu verziju „Istočnog partnerstva" o pridruženim zemljama koje nikada ne postanu punopravne članice. Skepsa se zasniva i na tome da Macron „želi lansirati novu evropsku političku zajednicu". Ključno pitanje, piše dalje NZZ citirajući austrijskog šefa diplomatije Schallenberga, je: „Ima li EU političku volju za masovnim širenjem na jugoistok, posebno u pozadini naglog poskupljenja i predvidljivih troškova učlanjenja ovih siromašnih zemalja u EU? No, ruska invazija mobilizirala je mnogo političke volje. Balkan nije vanjsko već unutrašnje dvorište EU. Zanemariti ga -  to znači dati prostor geopolitičkim konkurentima poput Rusije ili Kine. Ili ćemo se izboriti mi ili neko drugi. U politici nema vakuuma".

NZZ navodi i kako je rat, koji Rusija vodi u Ukrajini, pogoršao sigurnosnu situaciju na zapadnom Balkanu, posebno u BiH. „Tamo su", prema riječima Miroslava Lajčaka, „političari tri entiteta iskoristili napetosti između Istoka i Zapada kako bi ojačali svoje pozicije na račun ostalih". Lajčak to ilustrira susretom Dodika i Putina sredinom juna, pa za NZZ kaže: "Umjesto toga mi, kao međunarodna zajednica, moramo insistirati da bh. političari sjednu  za sto i pozabave se svojim problemima. A to se može ostvariti samo poticajima."  No, Austrija je ipak uspjela ubijediti EU da još jednom preispita status kandidata za BiH, ukoliko zemlja usvoji reforme prije izbora u oktobru, dodaje NZZ.

- pročitajte i ovo:  Šta Bugari u stvari hoće od Makedonaca?

Bugarska i Sjeverna Makedonija: Veto nakon veta

Bugarska nastavlja blokirati pregovore o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Njemački list navodi kako je "ukidanje bugarskog veta" na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije  sa EU zapravo „zaoštravanje" situacije. „Parlament u Sofiji je velikom većinom izglasao povlačenje veta. no, to je bilo povezano sa uslovima, koji su u konačnici rezultirali novim vetom", primjećuje FAZ i dodaje kako je Vlada u Skoplju to prepoznala i odbacuje zahtjeve Bugarske.

„Manevar Sofije više liči na bugarsko-francusko lukavstvo, koje sklanja Bugarsku s prve linije vatre (ili fronta) a francuskom predsjedavanju Evropskom unijom, koje se okončava, pripisuje naizgled uspjeh - u politici proširenja zemljama Zapadnog Balkana." FAZ ukazuje i kako je Pariz odigrao istaknutu ulogu po tom pitanju i 2019. godine odbijajući pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom nakon rješavanja konflikta sa Grčkom oko imena.

„Isto se sada događa na poticaj Bugarske, čiji je parlament sa 170 od 240 glasova odobrio još opsežnije i preciznije formulirane zahtjeve Skoplju. Sjeverna Makedonija mora ispuniti bugarsko-makedonski sporazum o prijateljstvu potpisan 2017., što mora pratiti i potvrditi Evropska komisija. Međutim, Sofija se usuđuje sama definirati šta u ovom slučaju znači poštivanje ugovora. Prema tumačenju Sofije, dio ugovora o prijateljstvu je i očekivanje da će se Sjeverna Makedonija u preambuli ustava pridružiti bugarskom narativu o "zajedničkoj istoriji". Pored toga Bugarska zahtijeva da bugarska manjina (nekoliko hiljada ljudi) bude u preambuli Ustava označena kao državotvorni narod. Tamo se pominju Albanci, Turci, Vlasi, Romi ‚i druge nacionalnosti‘, ali ne i srpska manjina koja je, na primjer, puno brojnija od bugarske. Parlament u Sofiji također je potvrdio da Bugarska ni u kojem slučaju neće priznati postojanje makedonskog jezika u bilo kakvim pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom. Prema interpretaciji Sofije, makedonski je samo varijanta bugarskog jezika koji se ne može nazivati makedonskim, barem ne u Bugarskoj", piše FAZ.

Skoplje kategorično odbacuje neke od novih zahtjeva Bugarske

Njemački list  potom konstatuje kako ne čudi što se to odbacuje u Skoplju i navodi poziciju koju zastupa Sjeverna Makedonija. „Vlada i opozicija bi se najvjerovatnije mogli dogovoriti oko ustavnog amandmana, koji bi spomenuo bugarsku manjinu, no potrebne su garancije da to neće uvijek biti praćeno daljnjim zahtjevima Bugarske", piše FAZ. Njemački list ukazuje i kako premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski jasno daje do znanja da pristupni pregovori moraju biti otvoreni prije početka procesa promjene Ustava, a ne obrnuto. „Kada je riječ o istorijskim  pitanjima, postoji spremnost da se nastavi rasprava koju vodi Bugarsko-makedonska komisija istoričara, ali njihov spor ili čak dogovor o "obavezujućem pogledu na istoriju" ne bi trebao biti preduvjet za početak pregovora s EU. Zahtjevi usmjereni na makedonski jezik ili identitet glatko se odbijaju", navodi FAZ.

Njemački list ukazuje i kako postoje i neki razumljivi zahtjevi od strane Bugarske. „U ranoj socijalističkoj Jugoslaviji, nakon raskida između Staljina i Tita 1948., Bugari u Makedoniji bili su podvrgnuti represalijama. Razumljivo je da bi bugarski istoričari željeli baciti pogled u arhive u Skoplju. Međutim, čak i opravdani ili barem razumljivi bugarski zahtjevi gube se u spletu apsurdnih zahtjeva i pretenzija. Takve je stavove zacrtao bugarski parlament kada je navodno ukinuo veto protiv Sjeverne Makedonije", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu