Tino Chrupalla, jedan od dva novoizabrana šefa Alternative za Njemačku (AfD), izjavio je kako je to bio „kontroverzan dan". Po njegovim riječima, Kongres nije prekinut, već "uredno okončan glasanjem delegata". Za prekid je glasalo 56 posto delegata, dok je 44 posto bilo protiv.

- pročitajte i ovo:  Rat u Ukrajini podijelio njemačke ekstremne desničare

Chrupalla je istakao kako je jasno da su nakon tri dana „živci pomalo pri kraju”, ali da se od toga „ne može praviti skandal". Rekao je i da je dobio podršku više šefova pokrajinskih ogranaka AfD-a. Dan je za njega dakle, protekao "apsolutno optimalno".

Spor u AfD-u je izazvala rezolucija, koja je kritična prema EU, pod nazivom "Novo promišljanje Evrope". Delegati sa zapada Njemačke posebno su kritizirali činjenicu da se u tekstu rezolucije poziva na zbližavanje s Rusijom i da se ne spominje ruski agresorski rat protiv Ukrajine već samo „konflikt u Ukrajini". Nacrt rezolucije zagovara, između ostalog, i "sporazumni  raspad EU", koja se opisuje kao "pogrešan i nefunkcionalan politički subjekt".

- pročitajte i ovo:  AfD u slobodnom padu?

Novo promišljanje Evrope?

Predstavnik desnog krila AfD-a Björn Höcke založio se za usvajanje teksta rezolucije za razliku od novog dvojca na čelu AfD - Alice Weidel i Tina Chrupalle, koji su dan ranije izabrani za šefove ove stranke. Weidel i Crupalla su insistirali na tome da se tekst rezolucije ne usvoji u sadašnjem obliku s obzirom na otpor mnogih delegata. Međutim, zahtjev Tina Chrupalle odbijen je glasovima 210 delegata naprema 208. Alice Weidel je izjavila kako je rezolucija pod nazivom "Promišljanje Evrope" korak u pravom smjeru, ali da jezički odnosno tekstualno "nije baš podesna".

Žučna rasprava

U žučnoj, dvosatnoj raspravi koja je uslijedila, novom vođstvu stranke pošlo je za rukom, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, progurati da se prijedlog rezolucije uputi Predsjedništvu stranke na daljnju raspravu. Chrupalla je s tim u vezi govorio o "zamršenoj situaciji". Na bini su ga demonstrativno podržali predsjednici pet pokrajinskih ogranaka stranke, počasni predsjednik AfD-a Alexander Gauland i njegova stranačka kolegica Alice Weidel, dok su se drugi delegati žestoko založili za usvajanje teksta rezolucije.

"Opasni" Björn Höcke

Björna Höckea, jednog od dva predsjedavajuća AfD-a u Tiringiji, Služba za zaštitu ustavnog poretka (op.red.: tajna služba koja prati dešavanja unutar Njemačke) svrstava u izrazito desničarske ekstremiste. Koliko je on siguran u svoju stvar, pokazala je jedna, razotkrivajuća rečenica, koja je na Kongresu pozdravljena gromoglasnim pljeskom: "Mi smo disidentska partija... Sami odlučujemo o tome ko je ekstremista." Höckeova poruka pri tome glasi: stranka više ne bi trebala imati crvene linije, a zaštita ustavnog poretka više ne bi trebala biti njena briga.

- pročitajte i ovo:  AfD ima problem s izbjeglicama

Björn Höcke prethodno je zabilježio još jedan uspjeh. Podržan je njegov zahtjev za uklanjanje „Sindikata Centar" s takozvane liste nekompatibilnosti, na kojoj je AfD pobrojao organizacije i klubove, čijim je članovima zabranjen pristup stranci. To se uglavnom odnosi na pojedine članove "Sindikata Centar" u Baden-Württembergu. U ovom zahtjevu Höckea je podržalo 60 posto delegata. „Sindikat Centar" je osnovao gitarista jednog neonacističkog benda i ova organizacija ne vidi ništa sporno u organizovanju manifestacija na kojima nastupaju članovi ekstremno-desničarske partije NDP ili partije „Treći put".

Počasni predsjednik AfD-a Alexander Gauland je nakon prekida Kongresa pozvao AfD da okonča spor. „Moramo liferovati (pružitii) rezultate u borbi protiv političkih protivnika a ne protiv vlastih ljudi." On je dodao kako AfD u prvi plan konačno mora staviti „ne svađu, već teme, koje ljude zanimaju i pokreću".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu