1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uoči EU samita – Merz traži da se koriste ruska sredstva

Jens Thurau
18. decembar 2025

Kancelar Merz branio je u Bundestagu svoju aktivnu ulogu u sporu oko mirovnih pregovora o Ukrajini. Također inzistira na tome da se ruska sredstva iskoriste za napadnutu zemlju.

Njemački kancelar Friedrich Merz u Bundestagu
Kancelar Friedricvh Merz govori o epohalnom preokretu, o tome da je globalni poredak zamijenjen ne-poretkomFoto: Jens Krick/Flashpic/picture alliance

Dok je kancelar Friedrich Merz (CDU) ove srijede u Bundestagu govorio o 2025. godini, gotovo da i nema dobrih vijesti geopolitički, kako kaže šef njemačke vlade, svijet potresaju duboki potresi. Njemačko-američki odnosi bitno su se promijenili. U Ukrajinii dalje bjesni protupravni agresorski rat Rusije. Trgovinski ratovi opterećuju njemačko gospodarstvo, koje je „i zbog propusta u prošlosti" na domaćem planu zapalo u ozbiljne probleme.

Dakle, sve su to loše vijesti. Ni u Njemačkoj više ne vrijede mnoge dosadašnje izvjesnosti. Kancelar govori o epohalnom preokretu, o tome da je globalni poredak zamijenjen ne-poretkom. Njemačka na sve to mora aktivno reagirati, poručuje kancelar: „Ne smijemo samo promatrati kako se svijet ponovno uređuje. Mi nismo igračka velikih sila."

Velika dinamika mirovnih razgovora

Merz pritom prije svega misli na njemačku ulogu u pokušajima uspostave mira u Ukrajini. Riječ je, dakle, o tome kako doći do „pravednog mira", kako to kancelar kaže.

Proteklog vikenda i u ponedjeljak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je u Berlinu s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa o mirovnom planu. Na inicijativu kancelara.

Merz sada govori o „velikoj dinamici" koja je nastala tijekom tih razgovora. Više je puta, kaže, bio pozivan da Ukrajini ne isporučuje samo oružje, nego da pruži priliku i diplomaciji. „Više diplomacije nego što je posljednjih dana i sati dolazilo iz Berlina, nije moguće."

Odluka EU o ruskoj imovini

U idućim danima i satima u središtu pozornosti je summit Europske unije u Bruxellesu. Održava se ovog četvrtka i petka (18. i 19. prosinca). Merz nije jedini koji vjeruje da bi on mogao biti presudan za sudbinu Ukrajine: „Riječ je i o slanju jasnog signala Rusiji da ćemo iskoristiti njihova sredstva koja se ovdje nalaze kako bismo pomogli da se ovaj rat što prije okonča." 

Kancelar Friedrich Merz u je Bundestagu govorio o 2025. godini,Foto: dts-Agentur/picture alliance

Merz je u intervjuima uoči obraćanja Bundestagu procijenio da su izgledi za takvu odluku u Bruxellesu ovoga tjedna „fifty-fifty".

Plan korištenja zamrznute ruske imovine

O čemu je riječ: većina od 27 vlada EU zalaže se za to da se oko 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine u EU iskoristi za financijsku potporu Ukrajini u nadolazećim godinama za obnovu, ali i za kupnju suvremenog naoružanja.

Kako to pravno ne bi predstavljalo izvlaštenje, planirano je izdavanje obveznica EU u istom iznosu, koje bi bile osigurane zamrznutim računima. U početku se razmatra iznos od oko 90 milijardi eura. Rusija je već počela poduzimati pravne mjere protiv takvog poteza.

Otpor i zabrinutost unutar EU

Kao što kancelar govori o odlučujućim satima, tako to vide i njegovi konzervativni stranački saveznici u Bruxellesu. Tako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ove srijede pred Europskim parlamentom izjavila: „Ništa nije važnije za europsku obranu od potpore ukrajinskoj obrani." 

Riječ je o tome kako doći do „pravednog mira", kaže kancelarFoto: Guido Bergmann/Bundesregierung/Getty Images

Predsjednik zastupničke skupine konzervativne Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, Manfred Weber (CSU), rekao je da bi bio povijesni neuspjeh ako summit EU ne bi postigao dogovor o korištenju ruskih sredstava. 

Zagovornicima tog poteza ide u prilog činjenica da se odluka u Vijeću EU može donijeti kvalificiranom većinom, dakle ne mora biti jednoglasna. To je važno jer su vlade Mađarske i Slovačke već najavile da će glasovati protiv. Italija je također skeptična.

I Belgija ima ozbiljne rezerve, jer se velik dio ruskih sredstava nalazi upravo u toj maloj zapadnoeuropskoj zemlji. Tamošnja se vlada ne bez razloga boji da bi mogla postati meta ruskih mjera odmazde. Također, i američka vlada protivi se korištenju tih sredstava u sadašnjem obliku.

AfD: „To nije naš rat"

Najjača oporbena snaga u Bundestagu je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD). Njezin predsjednik Tino Chrupalla rekao je nakon govora kancelara da je strogo protiv korištenja ruskih sredstava. On je još prije nekoliko godina rekao da Ukrajina ne može dobiti rat: „To nije naš rat – nikada nije bio", rekao je Chrupalla.

Potpora je, međutim, stigla od oporbenih Zelenih. Predsjednica zastupničke skupine Katharina Dröge najavila je da bi njezina stranka, ako Bundestag bude glasovao o pitanju ruske imovine, glasovala za.

Merz se pozicionirao kao predvodnik onih koji podupiru uporabu ruskih sredstava za Ukrajinu. Sada u Bruxellesu mora dokazati da može osigurati većinu za taj naum. U suprotnom, njegovih prvih osam mjeseci na mjestu kancelara završilo bi velikim porazom na kraju godine.

 

 

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme