Treći samit EU i njenih istočnih partnera završen je djelimičnim uspjehom. Finalizovani su pregovori o političkoj asocijaciji i ekonomskoj integraciji sa Gruzijom i Moldavijom, potpisan dogovor o viznoj liberalizaciji sa Azerbejdžanom, pokrenuti su razgovori o ukidanju viza za Bjelorusiju. Istovremeno, izostao je potpis na dokumentu o pridruživanju i slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, koji Brisel karakteriše kao "najambiciozniji dogovor koji je EU ikada ponudila zemlji koja nije njena članica".

"Potpisa danas nema. Ali mi se nadamo da će Ukrajina prije ili kasnije biti spremna da potpiše ovaj sporazum. U međuvremenu mi nastavljamo dijalog sa Ukrajinom kako bismo radili na ispunjavanju neophodnih kriterijuma i kako bismo objasnili efekte dogovora o pridruživanju i širokoj zoni slobodne trgovine", kaže predsjednik Savjeta EU Herman van Rompej.

Dugoročni prosperitet naroda ispred politike i pritisaka

EU ukazuje da je jačanje odnosa Brisela i Kijeva u dugoročnom interesu ukrajinskog naroda i ekonomije, navodeći primjere privrednog rasta u zemljama centralne i istočne Evrope koje su početkom devedesetih godina prošlog vijeka potpisale slične sporazume sa Unijom. Ipak, ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič je od evropskih partnera zatražio prvo odlučnu ekonomsku i finansijsku pomoć kako bi došlo do potpisivanja sporazuma. Istovremeno hiljade građana protestuju u Kijevu tražeći bližu saradnju sa EU.

Ukrajinski narod je pokazao da razumije strategiju reformskog procesa", izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuela Barozo: "Znamo i koliko se ukrajinski narod osjeća evropskim, znamo koliko im je stalo do Evrope i koliko žele da budu dio demokratske zajednice zemalja Evrope. Mi nastavljamo razgovore sa partnerima u Ukrajini, istovremeno poštujući suverene odluke te zemlje."

Ko vrši pritisak na Ukrajinu?

Naglašavajući da je cilj politike istočnog partnerstva izgradnja zajedničkog prostora demokratije, napretka, stabilnosti i saradnje, evropski zvaničnici pozvali su sa samita u Litvaniji na suprotstavljanje "kratkoročnim političkim kalkulacijama i pritiscima spolja".

"Potezi od strane Rusije prema istočnim partnerima nisu u skladu sa funkcionisanjem međunarodnih odnosa na našem kontinentu u 21. vijeku", izjavio je predsjednik Savjeta EU, optužujući Moskvu za energetski i ekonomski pritisak na Ukrajinu koji je rezultirao odgađanjem potpisivanja strateškog sporazuma Brisela i Kijeva. I dok u Briselu ocjenjuju da Moskva pritiscima na svoje susjede i njihove suverene interese krši helsinške principe i dodaju da je vrijeme "ograničenog suvereniteta prošlost u Evropi", predsjednik ruske Dume, Sergej Nariškin, je odgovorio da su EU i njeni zvaničnici ti koji vrše "neviđeni pritisak" na Ukrajinu i njen parlament. Nariškin je pozdravio "obnavljanje ekonomskih odnosa Rusije i Ukrajine" i najavio da bi 2014. godine moglo doći do potpisivanja sporazuma o Evroazijskoj ekonomskoj uniji.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić