Atina i Skoplje se konsultuju sa brojnim evropskim liderima i diplomatama već nekoliko dana, od kako je bez rezultata ostao posljednji prijedlog da se kompromisno riješi spor oko imena Makedonije. Prije toga se činilo da je rješenje na dohvat ruke, a po saznanjima Dojče velea, trenutno je u toku diplomatska ofanziva da se sačuva okvir koji je doveo do približavanja stavova između Makedonaca i Grka.

Diplomatski izvori za Dojče vele kažu da je cilj da „ne splasne povjerenje među sagovornicima u procesu” dok se dvije zemlje spremaju za početak nove runde razgovora u četvrtak u Njujorku. Na njima će učestvovati makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov, grčki šef diplomatije Nikos Kosijas i međunarodni posrednik Metju Nimec.

Od tih razgovora se ne može očekivati mnogo „ako se dvije strane vrate na početne pozicije od prije nekoliko mjeseci”, kaže naš izvor.

Kosijas: Nema pritisaka na Grčku

Šef grčke diplomatije Nikos Kosijas, koji od juče boravi u Vašingtonu, već se susreo sa svojim američkim kolegom Majkom Pompeom. Na tom susretu on je indirektno potvrdio da Atina ne razmatra posljednji prijedlog da se bivša jugoslovenska republika nazove Republika Ilindenska Makedonija.

„Mi podržavamo potrebu da se prihvati jedno od imena koje je predložio Nimec. Kao što znate, ne slažemo se sa petim imenom koje je predložio [Republika Makedonija, (Skoplje) prim. aut] i krećemo se ka usvajanju strateškog plana za prijateljsku saradnju sa ovom zemljom u budućnosti, pod novim imenom”, rekao je Kosijas.

Odgovarajući na pitanje novinara, šef grčke diplomatije je rekao da nije razgovarao sa američkim državnim sekretarom na temu imena, ali da je pomenuo ovaj spor sa njegovim pomoćnikom Vesom Mičelom. Što se tiče eventualnih pritisaka na Atinu po pitanju spora oko imena, Kosijas je rekao da „niko ne tjera Grčku ni na šta, budući da ona ima inicijativu za djelovanje, i svi na pozitivan način prate kako zemlja sa aktivnom spoljnom politikom promoviše rješenja.”

Teodorakis drži čas

Pod lupom Brisela i Vašingtona nalaze se i postupci vlada u Atini i Skoplju oko načina na koji je predstavljen posljednji prijedlog za postizanje saglasnosti između dvije zemlje. Na tom planu, sudeći po izvorima Dojče velea, Grčka je upala u „minus” zbog saznanja da je u Atini nemoguće dostići čak ni prostu većinu da se rješenje prihvati. To dalje otvara pitanje da li je postojala iskrena želja i posvećenost da se jasno predstave prednosti ovog prijedloga.

Dominantno raspoloženje u grčkoj javnosti se takođe uzima kao jedan od indikatora – odnosno koliko poruka o važnosti dobrosusjedskih odnosa, rješavanja biletaralnih sporova i stabilnosti u regionu dopire do građana. Činjenica da su poruke pojedinih javnih ličnosti na mitinzima u Atini i Solunu dominatnije u javnoj sceni od poruka koje šalje vlada, govore da nije bilo značajnih napora u tom pravcu. Posljednji u nizu takvih nastupa nedavno je imao čuveni 92-godišnji kompozitor Mikis Teodorakis, koji na grčkoj javnoj sceni poznat i po svom političkom angažmanu.

„Svi znamo da gospodin Zaev ima veliki problem", rekao je Teodorakis u tekstu koji su prenijeli brojni mediji u Grčkoj. „Taj problem su ekstremni nacionalisti u njegovoj zemlji sa kojima smo se sreli u prethodnoj vladi.” Teodorakis dodaje da je njegov „san” bila Makedonija do Egejskog mora, ali navodi da isti taj san sigurno ima i makedonski premijer Zaev i cijelo Skoplje.

U tekstu trvrdi da je „Egejsku Makedoniju” inspirisao Tito, a učlanjenje sjevernog susjeda Grčke u NATO doživljava kao način da se Atina prinudi na ustupke. Posljednji prijedlog imena, Ilindensku Makedoniju, ocjenjuje kao potencijalni instrument za fanatike u Skoplju.

On dodaje da je za prihvatanje imena Makedonija potrebna što šira saglasnot građana Grčke jer „samo mi Grci možemo da damo istorijsku legalizaciju imena 'Makedonija'. Ali to ne može da obuhvati samo 29 odsto onih koji su glasali na prethodnim izborima, već – ako je moguće – 100 odsto Grka”, piše Teodarakis.

Krivična prijava za Zaeva

U Makedoniji, pojedinci smatraju da najnoviji prijedlog rješenja nije vrijedan razgovora. Partija Ljevice je već podnijela krivičnu prijavu protiv premijera Zorana Zaeva zbog ugrožavanja ustavnog poretka.

„Građanin koji dovodi državu u potčinjeni položaj drugoj državi čini krivično djelo. Pozivamo se na zvanične izjave premijera Makedonije i premijera Grčke. Prihvatanje rješenja erga omnes [latinski za odluku koja se odnosi na sve, a ne samo strane u sporu] nanesena je šteta i država je dovedena u zavisnost od druge države. Tražimo ispitivanje prijavljenog i procesuiranje tog slučaja”, kaže levičar Simitar Apasiev.

Za ovaj spor je indikativna i izjava srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je nedavno prognozirao da će Brisel u junu izreći neke „pohvale” na račun Makedonije.

Vučić je tokom posjete Azerbejdžanu izjavio da su Albanija i Makedonija „u veoma nezavidnoj situaciji” i da će te ih EU u junu pohvaliti, „da se ne kaže baš da je katastrofa i da nisu ništa dobili”, ali smatra da im neće dozvoliti da otvore poglavlja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android