Eva Högl je povjerenica za oružane snage njemačkog Bundestaga. Njen zadatak je da čuju brige i potrebe njemačkih vojnika. Sredinom marta Högl je predstavila svoj treći godišnji izvještaj kao povjerenica za pitanja vojske. I pri tome se ponovo založila za uvođenje religijske skrbiza muslimane.

No, bez obzira koja stranka imenovala ministra odbrane, politički stav je uvijek bio: To ne ide, nedostaje osoba za razgovor na muslimanskoj strani. No to socijaldemokratkinji Högl više nije dovoljno u 2024. godine. Ona postaje mnogo kritičnija. “Nedostatak jednake religijske skrbi za vojnike islamske vjeroispovijesti je krajnje nezadovoljavajući”, kaže ona. Ona je stoga pozvala Ministarstvo odbrane da da brzo uspostavi religijsku skrb preko odgovarajućih kadrova na temelju ugovora o djelu.

Högl se prisjeća misije pomoći njemačke vojske koja je trajala nekoliko sedmica u jugoistočnoj Turskoj nakon razornog potresa u februaru 2023. U akciji spašavanja su tada učestvovali i vojnici muslimanske vjeroispovijesti. Međutim, religijsku skrb su obavljala dva vojna kapelana nemuslimana. Peticija upućena povjerenici za oružane snage pokazuje da su se "članovi Bundeswehra islamske vjeroispovijesti ponekad osjećali prepušteni samima sebi u pogledu svoje vjerske prakse." 

3.000 muslimana u oružanim snagama

Na upit DW-a, glasnogovornica Ministarstva odbrane odgovorila je da se prema studiji iz 2023. broj vojnika islamske vjeroispovijesti procjenjuje na 3000 ljudi.

Prije gotovo 25 godina, Centar za unutarnje vodstvo, koji u konačnici oblikuje profil i identitet Bundeswehra, predstavio je rad pod naslovom “Muslimani u Bundeswehru”. Poziv islamsku religijsku skrb čuje se više od deset godina.

Pri tome se i predstavnici drugih religijskih zajednica koje djeluju u okviru vojske zalažu za kvalificiranu ponudu za vojnike islamske vjeroispovijesti. Protestantski vojni biskup Bernhard Felmberg kaže za DW da su se i njemu i protestantskim vojnim kapelanima obratili vojnici koji su razgovarali o potrebi za religijskom skrbi. On kaže da se te potrebe moraju prepoznati.

Prema Felmbergu, religijska skrb jamči ustavom zajamčenu vjersku slobodu za vojnike koji obavljaju vojnu službu. "Budući da muslimani sve više služe u Bundeswehru, izričito podržavam da se tim vojnicima pruži prilika da dobiju pastoralnu skrb u svojoj vjeri", kaže on. Slične su izjave proteklih mjeseci dali predstavnici katoličke i židovske skrbi u okviru vojske.

SAD i Kanada, Francuska i Nizozemska, Švicarska, Austrija i Norveška su među zemljama u kojima postoji vojna skrb za vojnike islamske vjeroispovijesti i uglavnom vojni imami. U Njemačkoj, pak, za to ne postoji državni ugovor jer ne postoji krovna organizacija koja predstavlja sve pravce islamske vjere. Za usporedbu: Uvođenje židovske vojne skrbi 2019. godine bilo je moguće jer je uspostavljeno Središnje vijeće Židova kao institucija, koja je mogla pregovarati u ime različitih struja u judaizmu u Njemačkoj. Općenito se pretpostavlja da je bilo do 500 židovskih pripadnika Bundeswehra.

Pritisak vladajuće koalicije

Međutim, tri člana koalicije semafora u Berlinu sada vide drugačiju situaciju. Potpredsjednik Kluba poslanika FDP-a u B undestagu Konstantin Kuhle, potpredsjednica Bundestaga Aydan Özoguz (SPD) i Filiz Polat, iz Kluba poslanika Zelenih, pozvali su saveznu vladu u maju 2023. da uspostavi islamsku vojnu skrb u Bundeswehru. Religijska skrb za muslimane mora "imati veliki prioritet za nas”. Njih troje podsjećaju da su prvi diplomanti Islamskog koledža Njemačke (Islamkolleg Deutschland - IKD) u Osnabrücku završili svoju obuku u februaru 2023. godine. 

Dva mjeseca kasnije, prema informacijama Deutsche Wellea, oglasio se ministar odbrane Boris Pistorius. On je naveo da mu je ta tema posebno važna. Zato je, kako je naveo, već odobrio uvođenje odgovarajuće "vjerske ponude" za muslimane. To bi se, kako je dalje naveo, trebalo dogoditi tokom mandata ove vlade. Njegovo ministarstvo je, također je naveo, u kontaktu s Islamskim koledžom u vezi s tim.

Islamski koledž, osnovan krajem 2019. godine, nije jedino mjesto u Njemačkoj gdje se obučavaju imami i vjersko pomoćno osoblje. Ali ni na jednu drugu instituciju političari ne gledaju sa sličnim očekivanjima ili nadama kao na ovu. Za to su, između ostalog, zaslužni konkretni akteri i akademska povezanost projekta.

"Nema vojnika druge klase"

"Godinama smo priželjkivali da se uspostavi vjerska skrb za muslimane u vojsci", rekao je za Deutsche Welle, direktor IKD-a Buelent Ucara. Islamski učenjak i vjerski pedagog izričito se poziva na trenutno rastuću vjersku skrb za židove u vojsci.

Muslimanska strana željela bi imati “iste ili slične kadrovske i materijalne resurse”. Ova pitanja ne moraju nužno biti uređena međunarodnim ugovorom, ali ih treba odmah razjasniti. Muslimanski uposlenici u Bundeswehru "nisu vojnici druge ili treće klase", upozorava Ucar, koji je rođen u Oberhausenu. Država, kaže on, mora osigurati vjersku skrb.

Od sredine marta jedan stručnjak iz ministarstva razvija posebnu ponudu vjerske skrbi za muslimane u Bundeswehru i trebao bi nadzirati njezinu organizacijsku provedbu, rekla je za DW glasnogovornica Ministarstva odbrane. Ovaj "temeljni početak”, kako je rekla, ima za cilj proširiti postojeću vjersku skrb.