Njemački kancelar Friedrich Merz(CDU) ustraje na pomoći Ukrajiniprotiv ruske agresije. "Podupiremo Ukrajinu i nastavit ćemo je podupirati, jer ona brani i našu slobodu", rekao je Merz nedavno u raspravi u Bundestagu.

Time je reagirao na dopredsjednicu Alternative za Njemačku(AfD) Alice Weidel. Ona je u raspravi zahtijevala: "Konačno se zauzmite za mirovne pregovore, kao što to čini SAD." Predsjednik Donald Trump je pak dao naslutiti da bi u takvim pregovorima znatno izašao u susret Rusiji; kritičari u Njemačkoj to su nazvali diktiranim mirom.

O skupoj energiji u Njemačkoj Weidel je rekla: "Trebamo povoljan zemni plin iz Rusije. Na tome ćemo raditi." Neizravno je za dizanje u zrak plinovoda Sjeverni tok između Rusije i Njemačke u rujnu 2022. optužila ukrajinsku vladu i dodala: "Nastavljate nagrađivati osumnjičene organizatore napada u Kijevu milijardama eura na teret Njemačke." Iza napada se naslućuje jedna skupina iz Ukrajine.

Koliko je AfD proruski raspoložen unatoč napadu na Ukrajinu, u raspravi je jasno pokazao njihov zastupnik Jürgen Koegel. Govorio je o "cijenjenom predsjedniku Vladimiru Putinu", od kojega navodno ne prijeti nikakva opasnost za NATO.

Podjela istok-zapad u Njemačkoj

Stav AfD-a prema ratu u Ukrajini nije ništa novo. No otkako je 6. rujna izborno pobijedio u istočnoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt, gdje je s gotovo 44 posto postao daleko najjača stranka, taj stav zastupa još žešće. Zbroje li se glasovi za AfD, te stranke Ljevica i Savez Sahra Wagenknecht (BSW), građani u Saskoj-Anhaltu su s oko 60 posto glasova birali stranke koje su prema potpori Ukrajini skeptične te ju djelomice u potpunosti odbijaju.

Prema jednoj anketi, na izborni je rezultat odlučujuće utjecala i zabrinutost građana za mir u Europi. Ispitanici su tu temu naveli kao drugu najvažniju, odmah nakon "socijalne sigurnosti" – daleko ispred "imigracije" ili "okoliša i klime".

Tome se pridružuje i rezultat ankete javnog servisa ARD-Deutschlandtrend neposredno prije izbora. Ona pokazuje podjelu istok-zapad po pitanju vojne potpore Ukrajini. Prema njoj, 39 posto Nijemaca sa zapada zemlje smatra da pomoć oružjem ide predaleko. Na istoku, dakle na području bivše komunističke DDR, ih je 54 posto.

"Kurs koji njemačka vlada vodi u pogledu Ukrajine na istoku nema većinu", kaže Johannes Varwick, politolog sa Sveučilišta u Halleu u Saskoj-Anhalt, za DW. "Ja to ipak ne bih nazvao 'prorusko raspoloženje', nego željom da se više oslanja na diplomaciju, umjesto da se sve novijim isporukama oružja potpiruje rat koji Ukrajina ne može dobiti."

Strah u Njemačkoj od ruske prijetnje

Njemačka je vlada 1. rujna Rusiju proglasila odgovornom za neuspjeli napad eksplozivnim dronom na zračnu luku u Leipzigu, preko koje se transportira velik dio vojne pomoći Ukrajini.

Ruski predsjednik Putin na to je govorio o "ozbiljnoj pogrešci" Njemačke, dok je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužbe nazvao čak "početkom pravog rata". Ta razmjena oštrih izjava značila je novu razinu eskalacije u i inače već dovoljno napetom odnosu.

Prema najnovijem ispitivanju ARD-a, 56 posto Nijemaca trenutno se osjeća jako ili vrlo jako ugroženo od strane Rusije. I ovdje je upadljivo da se istočni Nijemci i birači AfD-a osjećaju manje ugroženima kad je u pitanju Rusija. To se očito odrazilo i na izborni rezultat u Saskoj-Anhalt.

Politolog Sven Leunig sa Sveučilišta u Jeni u Tiringiji reakciju Nijemaca s istoka, upravo u svjetlu nedavne eskalacije u vezi s Leipzigom, vidi ovako: "To je manje temeljno odbijanje potpore Ukrajini kao takve, a više reakcija straha. Ljudi se žele držati podalje od sukoba, kako sami ne bi bili sve više uvučeni u njega. A to, naravno, jača stranke poput AfD-a, BSW-a i Ljevice, koje preuzimaju te narative."

Potpora Ukrajini dolazi pod pritisak i iz jednog drugog razloga. Tako AfD i BSWčtvrde da novac koji dobiva Ukrajina nedostaje za socijalne potrebe u Njemačkoj. Zastupnik AfD-a Gottfried Curio, primjerice, optužio je njemačku vladu da reže socijalna davanja i povećava poreze "kako bi u inozemstvo nastavila davati milijarde", da bi financirala "tuđe ratove" poput onoga u Ukrajini.

Potpora Ukrajini polako slabi, ali samo postupno

Unatoč tomu, kancelar Merz i dalje vidi potporu svom kursu u politici i društvu. U raspravi u Bundestagu, na zahtjev AfD-a za ponovnim pokretanjem opskrbe energijom iz Rusije i prekidom potpore Ukrajini, rekao je: "Tim putem, koji ovdje predstavljate, ne ide većina u njemačkom Bundestagu, a ne ide ni većina stanovništva Savezne Republike Njemačke. I ubuduće ćemo braniti svoju slobodu."

No potpora Ukrajini –što također pokazuju ankete ARD-Deutschlandtrenda kroz godine –ostaje sve nepopularnija među stanovništvom. Udio onih kojima vojna potpora ide predaleko polako, ali postojano raste –ada na 42 posto.

Sven Leunig smatra da savezna vlada zasad još nije pod pritiskom da preispita svoju politiku prema Ukrajini; još uvijek postoji "jasna potpora" za nju. "A prijetnja koja dolazi od Rusije svakako se i percipira. Bude li potpora u stanovništvu dugoročno slabila, vlada će u nekom trenutku na to morati reagirati."

Ukrajina drugi Afganistan?

Njegov kolega Johannes Varwick pak već sada savjetuje korekciju kursa, no manje zbog raspoloženja u Njemačkoj: "Da, trebali bismo stajati uz Ukrajinu, ali stajati uz nju ne znači potpirivati beznadan rat iscrpljivanja bez održive političke strategije. To iscrpljuje Ukrajinu, čak i ako se to prikazuje kao 'prijateljski nastrojeno prema Ukrajini'."

Kritičari su povukli paralele sa zapadnom intervencijom u Afganistanu, koja je nakon dvadeset godina, mnogo milijardi dolara pomoći i oko 3.500 poginulih zapadnih vojnika završila preuzimanjem vlasti od strane talibana.

No Sven Leunig na to gleda drukčije: "Mislim da ta dva slučaja nisu identična. U Afganistanu je postojala izravna vojna intervencija zapadnih država, s kopnenim i zračnim snagama. U slučaju Ukrajine riječ je samo o potpori oružjem. No u stanovništvu je prisutna i bojazan da će se rat – tom smislu, naravno, postoji paralela s Afganistanom –ugo odugovlačiti, te da će Ukrajina na kraju ipak morati odustati."

Zasad Savezna vlada ne pokazuje znakove promjene mišljenja. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je sada, prilikom posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Berlinu: "Njemačka će u ovom razdoblju zadržati kurs", i to unatoč unutarnjopolitičkoj raspravi.