Finansiranje političkih stranaka u Njemačkoj iz državnog budžeta povećano je 2018. godine za oko 25 miliona eura - na 190 miliona eura. Neplanirano povećanje nije bilo u skladu sa njemačkim Ustavom, saopštila je sudinica Doris König, predsjedavajuća 2. Senata Ustavnog suda u Karlsruheu: "Postavljanje apsolutne gornje granice u iznosu od 190 miliona eura za 2018. godinu ne ispunjava zahtjeve, koji to ustavno-pravno opravdavaju".

Finansiranje stranaka iz državnog budžeta se stalno povećavalo - u zavisnosti od kretanja cijena. Međutim, postoje vrlo strogi zahtjevi za neplanirana povećanja. Ustavni sud je to sada potvrdio. Novac za stranke, iznad svega, treba da dolazi od društva, a ne od države. Tu važi načelo „Staatsfreiheit" – koje podrazumijeva odvojenost i neovisnost stranaka od države.

Sudinica Ustavnog suda u Karlsruheu Doris König pri tome napominje: „Stranke moraju ne samo politički, već i ekonomski i organizaciono biti upućene na podršku građanki i građana. Takođe iz načela „Staatsfreiheit" proizlazi da povećanje prihoda, koje one nisu same ostvarile, ne smije dovesti do sve većeg rasta obima državnog finansiranja." Prema odluci Ustavnog suda, stranke ne mogu dobiti više novca od države, nego što im je potrebno za ispunjavanje svojih osnovnih zadataka. Tu važi princip da se javna sredstva moraju koristiti štedljivo. Također je važno da postoji apsolutna gornja granica za novac koji političke stranke za svoj rad dobijaju od države.

Sudu nedostaje ubjedljivo obrazloženje

Demohrišćani i socijaldemokrati, koji su 2018. činili vladajuću koaliciju u Njemačkoj, opravdali su tada svoje povećanje državnog dodatka za sufinansiranje stranaka uz obrazloženje da je stranački rad znatno poskupio u doba digitalizacije. Stranke moraju da troše više novca na web stranice, prisustvo na društvenim mrežama, sigurnost podataka i zaštitu od digitalnih napada i lažnih vijesti. Rečeno je i kako postoji više unutarstranačke demokratije i participacije, što je skupo.

Ustavni sud kaže, doduše, da je u takvim slučajevima definitivno moguće izdvojiti više novca za stranke. Ali, samo ako su se okvirni uslovi za rad stranke drastično promijenili i ako je izrazito uočljivo da je strankama potrebno više novca.

I ono što je posebno važno: „Prilikom povećavanja iznosa za finansiranje političkih stranaka iz državnog budžeta ne smije nastati utisak samoposluživanja. Mora se tačno obrazložiti, zašto je strankama potrebno više novca i ako jeste - koliko? Ali to se 2018. nije dogodilo", kaže se u obrazloženju presude.

"Ni nacrt zakona niti naknadna zakonodavna razmatranja ne pružaju nikakve razumljive indikacije za određivanje visine dodatnih finansijskih zahtjeva uzrokovanih digitalizacijom i povećanom upotrebom unutarstranačkih instrumenata participacije", dodala je predsjedavajuća sudinica Doris König.

Da li političke stranke moraju vratiti novac?

Još uvijek nije jasno kakve će biti posljedice presude. Prije svega, nejasno je da li će administracija Bundestaga sada tražiti povrat sredstva od stranaka. Generalni sekretar SPD-a Kevin Kühnert rekao je nakon rasprave da SPD još nije potrošio povećana finansijska sredstva.

Profesorica prava Sophie Schönberger također pretpostavlja da povrat sredstava nije obavezan. "Najprije, sve ostaje po starom. Odluke imaju svoje važenje. Ako bi se tu nešto trebalo mijenjati, na administraciji Bundestaga ostaje da nešto poduzme. Ona sama odlučuje, želi li povrat novca ili ne.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu