1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Usvajanje zakona o akcizama – udar na standard bh. građana?

Samir Huseinović
15. decembar 2017

Kritičari tvrde da će nakon poskupljenja goriva uslijediti poskupljenja i drugih proizvoda i usluga. Ono što bi moglo biti pozitivno su direktni prihodi za transportnu infrastruktru.

Federica Mogherin spricht im bosnischen Parlament
Foto: DW/S.Huseinovic

Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je po hitnom postupku set zakona o akcizama, kojim se za 15 feninga povećavaju akcize na biogoriva i biotečnosti te putarine. Za usvajanje zakona glasala su 22 poslanika, dok je protiv bilo 20. Za su glasali poslanici SDA (Stranke demokratske akcije) , SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata), SBB-a (Saveza za bolju budućnost), HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH i HDZ-a 1990, a protiv su bili Savez za promjene, Nezavisni blok, SDP (Socijaldemokratska partija), DF (Demokratska fronta), A-SDA, BPS (Bosanskohercegovačka patriotska stranka) i nezavisni poslanik Đorđo Krčmar. Dramatična sjednica državnog Parlamenta trajala je do ranih jutarnjih sati u petak (15.12.) uz brojne pauze, konsultacije i lobiranja. Na kraju je presudio glas Dijane Zelenike iz HDZ-a 1990 koja je, prema pisanju medija, promijenila prvobitno mišljenje o akcizama.

Uslijedile su brojne reakcije i komentari. Neki vjeruju da su poslanici na ovaj način građanima stavili „omču oko vrata“ jer će, nakon poskupljenja goriva, uslijediti poskupljenje i mnogih drugih proizvoda i usluga. Damir Bećirović iz Demokratske fronte (DF) kaže da je set zakona o akcizama usvojen na nagovor šefa delegacije Evropske unije (EU) u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka. Ističe da je pokrenuta inicijativa za sakupljanje potpisa za smjenu čelnika Predstavničkog doma Borjane Krišto i Šefika Džaferovića zbog navodnog kršenja procedure pri usvajanju spornih zakona. „22 osobe su spremne dići ruku za pljačku građana BiH na nagovor Wigemarka. Akcize nisu bile uslov Svjetske banke i MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda), već EBRD-a (Evropske banke za obnovu i razvoj). Wigemark je trgovački putnik finansijskih institucija. On ruši kredibilitet Međunarodne zajednice“, kazao je Bećirović za televiziju N1.

Građani BiH strahuju da će prihodi od akciza onima koji su na vlasti poslužiti tek za krpljenje budžetskih rupa i da neće biti usmjereni tamo gdje treba.Foto: picture-alliance/dpa/C. Klose

Sve za kredite i aranžmane sa MMF-om

Politička komentatorica iz Sarajeva Ivana Marić je na svom Facebook profilu napisala: „Parlament je u sitne sate izglasao akcize tj. poskupljenje goriva. Kako su revnosni kada trebaju uvesti nove namete građanima. Kažu da će graditi ceste, povećati natalitet, da ćemo prodisati punim plućima i kakve sve bajke nisu pričali da bismo povjerovali da oni to rade za nas. Što je najgore, političarima su pare od akciza još i najmanje bitne jer su im oči (da ne kažem šta drugo) zinule na milijardu kredita, koji je MMF uvjetovao povećanjem akciza. Nikad nismo saznali gdje su potrošili milijarde do sada skupljene od akciza. Na izgradnju autoputa sigurno nisu, jer ga skoro pa i nemamo. Za to vrijeme Autoceste FBiH tri godine zavlače tender za dionicu autoputa za koju imaju kredit od EIB-a, ali oni nikako da se rastale. Kafa i kolači će nam doći glave. Prvo nas 'FadileOprosti' kritikovao što puno kafe pijemo, a sad Wigemark kolačima i kafom namamio zastupnike da izglasaju akcize."

Zatupnica SNSD-a Milica Marković ranije je u komentaru za Buku obrazložila zašto poslanici SNSD-a podržavaju sporni set zakona. „Poznato mi je da će nakon poskupljenja goriva doći i do poskupljenja ostalih namirnica i usluga, ali šta se tu može. Ovo moramo usvojiti i SNSD će glasati za izmjene. To će nam donijeti nove investicije. Vi morate i u svojoj kući da se stisnete i uzmete sami od sebe da bi kasnije nešto dobili i imali. Moramo svi podnijeti određenu žrtvu i dio tereta. To je normalno i to treba da bude jasno svim građanima. Ovo se radi zbog njih. Bilo je takvih izmjena i u prethodnom periodu i niko se nije bunio. Bilo je i poskupljenja goriva pa su ljudi sve izdržali, i sad će. Ovdje je važan stav stručnjaka iz entitetskih vlada i Savjeta ministara, koji kaže da nam je ovo potrebno“, rekla je Milica Marković.

Johannes Hahn je na Twitteru pozdravio usvajanje zakona o akcizama u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.Foto: DW/B. Riegert

Pretpostavka za povećanje cijena

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić za Deutsche Welle pojašnjava da se setom zakona o akcizama dodatno opterećava potrošnja u BiH. „Najveća zamjerka iz pozicije struke je nepostojanje ozbiljne makroekonomske analize sa procjenom efekata donošenja ovog zakona. Zbog toga u javnosti postoji mišljenje da su se akcize uvodile samo zbog pritisaka pojedinih predstavnika međunarodne zajednice. Ovo objašnjava zašto predlagači zakona o akcizama nisu ponudili niti jedan konkretan argument u prilog razumijevanja makroekonomskog efekta od uvođenja novih poreznih opterećenja. Konkretna negativna posljedica ovog zakonskog rješenja se odnosi na dodatno opterećenje potrošnje, bez drugih fiskalnih reformi u pravcu smanjivanja opterećenja privrede. Uzimajući u obzir da gorivo u formi transportnih troškova direktno utječe na cijenu ostalih proizvoda i usluga na tržištu, moguće je da će ova mjera imati negativan efekat na ukupnu potrošnju tj. više cijene. Ovo se možda neće desiti u kratkom roku zbog izuzetno niskih cijena naftnih derivata na globalnom tržištu. Međutim, svako povećanje učešća države u cijeni goriva, na srednji i dugi rok stvara pretpostavku za povećanje cijena na tržištu“; upozorava Čavalić.

Čavalić kaže da se mogući pozitivni efekti novih zakonskih rješenja o akcizama, pored stabilizacije budžeta, odnose na direktne prihode od 250 do 300 miliona maraka koji će se eventualno uložiti u transportnu infrastrukturu. „Naravno, namjena datih sredstava je uvijek upitna, uzimajući u obzir ranija iskustva u vezi nenamjenskog trošenja. Dodatna sredstva će svakako obilježiti izbornu 2018. godinu. Na kraju, osnovno pitanje je zašto je međunarodna zajednica u tolikoj mjeri insistirala i lobirala na donošenju ovih zakonskih rješenja? Toliko drugih oblasti, ekonomski prioritetnijih, je zanemareno. Ovo je uvjetovalo da Reformska agenda i čitava priča oko reformi postane još jedan u nizu paravana za povećanje poreznog opterećenja i jačanje budžeta. Pritom, najveću cijenu plaćaju privreda i novčanici običnih građana“, ističe Čavalić.

Uzimajući u obzir da gorivo u formi transportnih troškova direktno utječe na cijenu ostalih proizvoda i usluga na tržištu, moguće je da će ova mjera dovesti do povećanja cijena, smatra analitičar Admir Čavalić.Foto: DW

Nezadovoljstvo građana i zadovoljstvo međunarodnih predstavnika

Građani su, uglavnom nezadovoljni. J.A. misli da je ovo „izuzetno loš“ potez, jer će direktna posljedica biti povećanje cijene goriva: „A priča o tome kako će tim sredstvima biti građeni auto-putevi kroz BiH je toliko neubjedljiva da o njoj ne vrijedi ni razmišljati. Jer, postoji bezbroj drugih načina na koji se mogu prikupljati sredstva za cestogradnju. Ova vlast, kao i svaka druga uostalom, treba da radi na poboljšanju životnog standarda ljudi, a poskupljenjem goriva to svakako ne čini.“ V.P. kaže: „Ne vjerujem da će novac ići u svrhu građenja puteva u vrijeme kad se jedan dug krpi dizanjem novog kredita, a pogotovo ne vjerujem da će sve to uticati na podizanje nataliteta, što smatram populizmom.“ „Kao neko ko zbog prirode posla više vremena provedem na cesti nego u vlastitom dnevnom boravku, apsolutno podržavam zakon o akcizama, ako će se sredstva transparentno koristiti za auto-puteve i putnu infrastrukturu, a nikako za kupovinu socijalnog mira uoči predstojećih izbora. Bilo bi katastrofalno ako bi se tim sredstvima krpile budžetske rupe ili jačala stranačka glasačka mašinerija“, ističe S.S.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, među kojima i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, tvrde da su zakoni o akcizama „važni elementi" Reformske agende i neophodan uslov za aranžman sa MMF-om, kao i uslov za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata širom BiH uz pomoć EBRD i drugih finansijskih institucija. Izaslanik EU za politiku susjedstva i proširenja Johannes Hahn je na Twitteru pozdravio usvajanje zakona o akcizama u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. „Dobre vijesti iz Bosne. Pozdravljam usvajanje zakona kao ključnog koraka za osiguranje razvoja infrastrukture i međunarodne pomoći“, napisao je Hahn, ističući da su oni koji su glasali 'za' pokazali „hrabrost“ i „posvećenost“ da u interesu građana pokrenu BiH na putu ka EU.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi